Britanska profesorica: Zašto bismo branili korumpiranu Crnu Goru?
“Crnom Gorom od 1991. upravlja Milo Đukanović, koji se prebacuje s mjesta predsjednika na mjesto premijera. Crna Gora je dobro poznata kao tranzitni centar za oružje, drogu i druge nezakonite poslove”
Poslije odluke da napusti Evropsku uniju, Velika Britanija trebalo bi da razmisli i o napuštanju NATO-a, ocijenila je britanska profesorka međunarodne politike Tara Mekormak.
Prema njenim riječima, Britanci bi trebalo da se zapitaju da li žele da budu u savezu koji se obavezao da će “braniti korumpirane države poput Crne Gore.”
“Pored EU, postoji još jedna politička i vojna institucija kojoj mnoge evropske države, uključujući Britaniju, pripadaju a koja takođe vodi svoj život. Ona obavezuje države da idu u rat u ime kolektivne samoodbrane. Da, riječ je o NATO”, piše Mekormak u članku za portal Spiked.
U članku “Napustili smo EU - zašto ne bismo i NATO”, Mekormak konstatuje da će Crna Gora postati 29. članica vojnog saveza. Međutim, bilježi da Crna Gora i Britanija nemaju mnogo toga zajedničkoga.
“Crnom Gorom od 1991. upravlja Milo Đukanović, koji se prebacuje s mjesta predsjednika na mjesto premijera. Crna Gora je dobro poznata kao tranzitni centar za oružje, drogu i druge nezakonite poslove”.
Ističe i da su premijer i njegova porodica “neviđeno” bogati i da je prošle godine, po ocjeni OCCRP-a, Đukanović najviše doprinio korupciji i kriminalu.
“A ovo je najnovija zemlja koju Britanija obećava da će zaštititi ako ikad bude napadnuta”, konstatuje profesorica na Univerzitetu Lester.
Mekormakova je ukazala na nezadovoljstvo Rusije zbog odluke o prijemu Crne Gore u NATO. Međutim, sigurna je da članice neće morati da intervenišu kako bi je jednog dana zaštitile.
“Naravno, malo je vjerovatno da će Crna Gora biti napadnuta. Štaviše, Đukanović je već rasprodao većinu obale ruskim biznismenima, tako da Rusija svakako posjeduje veliki dio zemlje,” ističe profesorka.
Dodaje da je teško vidjeti kako svojim članstvom Crna Gora na bilo koji način može doprinijeti jačanju evropske bezbjednosti.
Mekormakova ističe da se, međutim, isto pitanje može postaviti za članstvo Albanije i drugih članica.
“Koja je bezbjednosna vrijednost Hrvatske, Bugarske i Rumunije NATO alijansi? Da li želimo da idemo u rat za Litvanija, ili Tursku kad sljedeći put (predsjednik Redžep Tajip) Erdogan odluči da sruši neki ruski avion?”
Zbog toga smatra da je to pitanje potrebno pokrenuti u britanskoj javnosti.
“Neophodna nam je javna rasprava o tome na šta nas NATO tačno obavezuje i da li smatramo da Britanija treba da bude u savezu koji se obavezao da brani korumpirane države poput Crne Gore”, zaključuje se u članku.
Britanski parlament bi već tokom prvih jesenjih zasjedanja trebalo da ratifikuju Protokol o pristupanju Crne Gore u NATO, najavio je sredinom maja Nik Gur, direktor za međunarodnu bezbjednosnu politiku u britanskom Ministarstvu obrane.
Velika Britanija je na referendumu, koji je održan 23. juna, glasala u korist napuštanja EU.
Alijansa je destabilizujuća sila u svijetu
NATO je sve više destabilizujuća sila u svijetu, konstatuje profesorica međunarodne politike na Univerzitetu Lester.
“To je vojni savez u potrazi za svrhom koji je ušao u veoma destruktivne 'humanitarne intervencije' i sada remilitarizuje Istočnu Evropu,” konstatuje Mekormak.
Smatra da je NATO bio u očaju da ostane relevantan. “NATO je bio toliko očajan da ostane relevantan da su se na Samitu u Velsu 2014, poslije ruske aneksije Krima, praktično mogli čuti izrazi zahvalnosti predsjedniku Vladimiru Putinu što je NATO-u dao neki privid svrhovitosti,” ocijenila je.
( Miloš Rudović )