Mještane Potoka uznemirile iznutrice na igralištu

Goveda oboljela od kvrgave kože zakopana su propisno i nema govora da je to učinjeno na igralištu Ravna stijena, kako su to saopštili mještani sela Potoci, kazao je “Vijestima” Fadil Bahović, član bjelopoljske Opštinske komisije za procjenu štete i mještanin susjednog zaseoka Brežje.

Mještani Potoka, sela između Bijelog Polja i Berana, optužili su nadležne da su goveda oboljela od krvgave kože zakopali na seoskom igralištu, gdje se okupljaju i djeca. Oni su ispričali da su tokom noći čuli bagere, a ujutro, nakon kišne noći, koja je "sprala zemlju sa mrtvih životinja", na igralištu zatekli crijeva od goveda. Mještani su o svemu obavijestili nadležnu veterinarsku službu i policiju i tražili uklanjanje životinjskih ostataka. Oni su tražili i da se utvrdi da li su životinje zakopane uz poštovanje svih propisa.

Bahović je negirao navode mještana i kazao “Vijestima” da su “dvije krave uništene i zakopane 40 metara dalje, na dubini od tri metra”.

“To je urađeno na lokaciji koju su kao najpogodniju izabrali sami mještani sela Crnče. Na tom mjestu su na tri metra dubine, isto toliko širine i metar dužine, zakopane dvije krave", kazao je Bahović.

Prema njegovim riječima, krave su uništene cijele.

"Kao i sve ostale oboljele životinje, te krave su žive dovedene do ivice jame, gdje im je data injekcija i gdje su potom, pred više od pet članova komisije, bačene u jamu. Nakon toga, kako procedura nalaže, u jamu se stavlja sloj žive sode i zemlje", rekao je Bahović.

Crijeva koja su mještani fotografisali, kako je kazao, ne pripadaju tim kravama.

"Posao policije je da utvrdi ko je i sa koje lokacije bacio crijeva na 'igralište', odnosno ledinu na kojoj djeca i odrasli povremeno igraju fudbal", kazao je Bahović.

I direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu u fitosanitarne poslove Vesna Daković tvrdi da je nemoguće da iznutrice na dječjem igralištu potiču od usmrćenih goveda, koja su oboljela od kvrgave kože. Ona je rekla da postoji jasna procedura i da su zaražena goveda zatrpana na propisani način.

“Iskopa se rupa u zemlji dubine tri metra, govedo se eutanazira, gurne u cjelosti u rupu. Preko njega se sipa soda, kreč i dezinfikuje se, a nakon toga bager zakopa rupu”, pojasnila je Dakovićeva.

Ona je rekla da tom postupku prisustvuje petočlana komisija, sastavljena od predstavnika Uprave, veterinarske inspekcije, veterinara, lokalne samouprave i selekcijskih službi sa lokalnih nivoa. Pojasnila je da se leševi goveda zatrpavaju i noću, kao i da Uprava ne određuje lokaciju gdje će se to uraditi.

“To što je dječje igralište nema veze, govedo je tri metra ispod zemlje, dezinfikovano”, rekla je Dakovićeva.

Ona je naglasila da postoje dva ograničenja prilikom zakopavanja goveda, i to da je priroda zemljišta takva da na njemu nema vode, kao i da se na tom mjestu neće graditi.

Na pitanje zašto Crna Gora nema spalionicu za usmrćivanje goveda, Dakovićeva je odgovorila da je ovakva procedura standard. Kazala je da se goveda ovako sahranjuju i u ostalim zemljama, ali i da se spalionice polako izbacuju iz Evrope.

Prema posljednjim podacima, od bolesti kvrgave kože oboljelo je 182 goveda, od kojih je najviše u Mojkovcu (50), Beranama (49), Bijelom Polju (38), Kolašinu (23). Tri nova slučaja obolijevanja potvrđena su i u Plužinama. Dakovićeva je rekla da je potrošeno 25.000 doza vakcina, da su od petka započeli vakcinaciju sa dodatnih 70.000, kao i da je ukupno vakcinisano 45 odsto goveda.

Na pitanje da li su se stekli uslovi da se proglasi epidemija, odgovorila je da je usvojen krizni plan, ali da je procjena da još nema potrebe za tim.

“Crna Gora je od svih zemalja gdje je zabilježena bolest najbrže počela sa vakcinacijom... Nema potrebe za stavljanjem kriznog plana na snagu”, rekla je Dakovićeva.

Vakcinacija goveda u zaraženim područjima obavlja se vakcinama koje je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove dobila kao donaciju Evropske unije. Vakcijacija goveda se sprovodi i u područjima opština u kojima nema bolesti kvrgave kože.

Zakon ne tretira tu vrstu otpada

Životinjski spada u kategoriju opasnog otpada. Uprkos tome, otpad životinjskog porijekla se ne tretira važećim Zakonom o upravljanju otpadom. Životinjski otpad nije tretiran nijednim pravilnikom ili uredbom, koja je objavljena na stranici Ministarstva održivog razvoja i turizma. Upravljanje otpadom životinjskog porijekla, prilično šturo, tretira se Zakonom o veterinarstvu. Prema tom Zakonu, uništavanje nusproizvoda životinjskog porijekla može da se obavlja samo u objektima koji su upisani u registar odobrenih. U slučaju izbijanja bolesti koja se obavezno prijavljuje, a da transport do tih objekata povećava rizik od širenja bolesti ili ako je broj uginulih životinja veći od kapaciteta tog objekta, tada se leševi životinja mogu odlagati "zakopavanjem ili spaljivanjem na stočnom groblju ili jami grobnici, koja ispunjava propisane uslove, odnosno na licu mjesta". Na problem uništavanja životinjskog otpada upozoravali su i ranije iz više NVO.

“Najveći nedostakak zakonskog okvira za upravljanje otpadom, je nepostojanje krovne platforme koja će prepoznavati sve vrste otpada i shodno tome definisati adekvatne procedure odlaganja i druge mjere za maksimalno ublažavanje negativnih uticaja. Mi zagovaramo multidisciplinarni pristup koji bi obezbijedio da se u jednom zakonu nađu i komunalni i medicinski i životinjski i sve druge vrste koje su kategorizacijom definisane”, kazao je direktor “Ozona” Aleksandar Perović.

( Damira Kalač, Jadranka Ćetković, Ana Komatina )