Nema političke volje za spas planete
Na dvonedjeljnim pregovorima u Poljskoj postignut je samo djelimični sporazum koji nije odgovor na izazove u borbi sa klimatskim promjenama
Razgovori o klimatskim promjenama u Poljskoj su pokazali limite međunarodne akcije za smanjenje globalnog zagrijavanja u podijeljenom svijetu i ostavili vladama, gradovima i zajednicama pojedinačno da zaustave porast temperature.
Skoro 200 država na pregovorima Ujedinjenih nacija u Katovicama, u rudarskoj oblasti Šlezija, spasilo je u subotu istorijski Pariski sporazum iz 2015, saglasivšii se oko paketa smjernica za njegovu primjenu.
Međutim, bez odgovora je ostalo glavno pitanje - kako ostvariti ciljeve vlada za smanjenje gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.
Na pregovorima u Poljskoj su odložena pravila o emisiji ugljen-dioksida - što je podstrek za biznis - i nije dato nijedno čvrsto obećanje o jačanju ciljeva država za smanjenje emisije gasova do 2020, kada sporazum stupa na snagu.
Tako su učesnice ostale daleko od cilja Pariskog sporazuma da globalno zagrijavanje drži ispod dva stepena Celzijusa, a kamoli limit od 1,5 stepeni, koliko je potrebno da bi se izbjegli ekstemni vremenski uslovi, podizanje nivoa mora, te nestanak biljnih i životinjskih vrsta.
Svijet ide ka porastu temperature od 3-5 stepeni u ovom vijeku, saopštila je Svjetska meteorološka organizacija UN.
Pariski sporazum je zasnovan na pojedinačnim obećanjima pa su očekivanja da će poljski pregovori donijeti puno više od pravila kako ih mjeriti uvijek bila mala. Rojters piše da je jedinstvo postignuto u Parizu poljuljano time što vlade stavljaju nacionalne ciljeve ispred kolektive akcije.
Samo je nekolicina lidera država bila prisutna u Katovicama i generalni sekretar UN je morao da se vraća na sastanak da bi podstakao na napredak.
„Nedostaje politička volja“, kazao je Alden Mejer, direktor neprofitne organizacije Unija zabrinutih naučnika.
„Međutim, vlade, gradovi, kompanije, civilno društvo i drugi, dobili su motiv da se late posla kako bi se ostvarili ciljevi iz Pariskog sporazuma.“
Za predsjedavajućeg konferencije Mihala Kurtiku, u Katovicama je odrađen dobar posao.
„Misija izvršena“, napisao je na Tviteru. „Naša djeca će prepoznati da smo donijeli prave odluke u važnim trenucima kao što je ovaj sa kojim smo danas suočeni.“
Sporazum, koji nije definisao kako će se obezbijediti obećano finansiranje, samo je bolje išta nego ništa za države koje već trpe zbog klimatskih promjena.
Sajmon Stil, ministar ekologije Grenade na Karibima, rekao je za Rojters da je to „samo grebanje površine onoga što nam je zaista potrebno.
Investitori su kazali da će biti potrebno više akcije na nivou vlada kako bi ih ubijedili da upumpaju potrebni novac.
Sljedeće godine će ponovo biti održani klimatski pregovori, koji traju od 1992, kada je potpisana Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama, obavezavši vlade da izbjegavaju opasan uticaj na klimatski sistem. Višegodišnja naučna predviđanja o globalnom zagrijavanju su kulminirala izvještajem 1998. koji je upozorio na opasnosti.
Od tada su ta upozorenja sve jasnija i naučnici su eliminisali mogućnost da je globalno zagrijavanje čiji smo svjedoci posljednjih godina uzrokovano silama prirode: to je problem koji je stvorio čovjek, a proističe iz korištenja fosilnih goriva i oslobađanja ugljen-dioksida koji „zarobljava“ toplotu u atmosferi.
Sa trenutnim ciljevima smanjenja gasova na nacionalnom nivou, svijet će dostići zagrijavanje više od tri stepena Celzijusa, upozoravaju naučnici. Prije samo dva mjeseca, vodeće svjetsko tijelo klimatologa, Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ustanovilo je da će čak i zagrijavanje od 1,5 stepeni Celzijusa izazvati porast nivoa mora, odumiranje korala, izumiranje vrsta, suše, poplave, oluje i vrele talase koji če ugroziti svjetsku stabilnost.
Vjeruje se da će nivoi zagrijavanja veći od toga uništiti djelove svijeta, brisanjem poljoprivredne proizvodnje, topljenjem arktičkog ledenog pokrivača i time što će mnoge oblasti učiniti nemogućim za život.
Samo jedan stepen stvara ekstremne uslove
Vodeće ličnosti iz oblasti klime i ekonomije kažu da se mora učiniti puno više, i to brzo, kako bi se spriječio opasan nivo globalnog zagijavanja.
Nikolas Stern, bivši glavni ekonomista Svjetske banke i autor studije koja je pokazala da bi troškovi suzbijanja emisije štetnih gasova bili puno manji od troškova njihovih efekata, rekao je za „Gardijan“: “Jasno je da je napredak koji ostvarujemo neadekvatan, s obzirom na obim i hitnost rizika sa kojima smo suočeni. Najnoviji podaci pokazuju da emisije uglen-dioksida i dalje rastu. Puno atraktivniji, čistiji i efikasniji put za ekonomski oporavak i smanjenje siromaštva nam je u rukama.“
Johan Rokstrom, direktor Potsdam Instituta za istraživanje uticaja klimatskih promjena, smatra da na pregovorima UN nisu usklađene ambicije sa naukom.
„I dalje idemo putem koji će nad dovesti do veoma opasnog 3-4 stepena Celzijusa toplijeg svijeta u ovom vijeku. Ekstremne vremenske prilike već pogađaju ljude širom planete, na samo jedan stepen zagrijavanja,“ kazao je za „Gardijan“.
( Angelina Šofranac )