"Više je plaćena čistačica od sudskih vještaka"

Pitanje visine vrijednosti boda, vrednovanje razmatranja predmeta, ravnomjernije angažovanje i nedovoljna edukacija, neke su od primjedbi koje su vještaci imali na novi Zakon o vještacima, nedavno usvojen u Skupštini. Nijedna od njihovih primjedbi nije prihvaćena.

U Ministarstvu pravde objašnjavaju da sugestije i predlozi Udruženja sudskih vještaka nijesu prihvaćeni jer su bili u suprotnosti sa drugim propisima ili odredbama Predloga zakona i što su već bili razrađeni, na određeni način, kroz Predlog zakona.

“U toku trajanja javne rasprave Ministarstvo pravde nije zaprimilo sugestije i predloge od Udruženja sudskih vještaka Crne Gore na Nacrt zakona. Iako su sugestije i predlozi Udruženja sudskih vještaka na Predlog zakona o sudskim vještacima dostavljeni nakon isteka javne rasprave Ministarstvo pravde je, u usmenoj i pisanoj komunikaciji, podnosiocu detaljno i precizno obrazložilo zbog čega nije bilo moguće prihvatiti iste”, objasnili su iz Ministarstva.

Sudski vještak Milenko Popović ocijenio je da novim zakonom nijesu obuhvaćena neka značajna pitanja, iako je “znatno jasnije i kvalitetnije definisana ta oblast”.

Dodao je da se na vrijednost boda gleda laički i da je ta vrijednost ostala ista kao 2004. godine “pa se time rad vještaka devalvira”.

“Cijena treba da pokrije sve troškove vještaka nužne za izradu nalaza, porez na dohodak tako da za posljedicu nerijetko imamo slučajeve da je veća vrijednost sata rada čistačice u odnosu na sat rada vještaka”, naveo je Popović.

Dodao je da je problematično i to što za razmatranje predmeta nije izvršena diferencijacija na jednostavne, složene i vrlo složene predmete, već su svi svrstani u isti koš i vrednovani sa tri boda.

Popović je ocijenio da je sporno i pitanje izdavanja rješenja za naknadu troškova i nagrade vještaku, jer se ona često izdaju sa velikim zakašnjenjima, a obično tek nakon okončanja postupka, koji ponekad mogu trajati godinama. On je kazao i da nije jasno definisano ni pitanje edukacije vještaka, ali ni pitanje njihovog ravnomjernijeg angažovanja.

Popović je predložio da se te nejasnoće otklone podzakonskim aktima.

“Pitanje ravnomjernog postavljanja vještaka je značajno zbog skraćenja postupaka...činjenica je da veći broj predmeta mogu uraditi redom izabrani vještaci, pa bi i oni koji su rjeđe ili nikako angažovani, bili u prilici da podignu nivo svojih potrebnih znanja...”, kazao je vještak.

Dodao je ne bi bilo grešaka, da je Zakonom bila predviđena obavezna edukacija kandidata prije postavljanja, “jer mnogi nedovoljno poznaju sudske i druge postupke zbog čega nerijetko svoje nalaze rade preširoko, nepotpuno, nejasno ili protivrječno”.

Popović ističe da je novim Zakonom preskočeno i da se utvrdi da naučne i stručne institucije mogu vršiti vještačenja samo u slučaju da imaju zaposlene izabrane sudske vještake, jer se u praksi pokazalo da njihovi nalazi često ne daju potpun odgovor na tražena sporna pitanja, upravo zbog nepoznavanja samih postupaka.

Vještak je ocijenio dobrim novinu u Zakonu koja predviđa da oni koji se prvi put postavljaju moraju proći provjeru Komisije za izbor i imenovanje, a da se za one koji se ponovo postavljaju pribavlja mišljenje sudova, tužilaštava i drugih o njihovom radu.

“To će podići kvalitet izabranih vještaka i smanjiti priličnu 'poplavu vještaka', pa i umanjiti potrebu za nepopularnom mjerom - zahtjevom za razrješenje vještaka, koji institut praktično nije ni korišćen”, ocijenio je Popović.

Nedavno usvojenim Zakonom omogućeno je da vještačenje u Crnoj Gori mogu obavljati vještaci druge države i definisano da potrebu za određene oblasti vještačenja, osim predsjednika sudova, Ministarstvu pravde mogu dostavljati i šefovi tužilaštava i starješine organa kod kojih se postupci vode.

Iz Udruženja vještaka su kazali da podržavaju mišljenje svog kolege Popovića, te da nema potrebe da se posebno izjašnjavaju o novom zakonu.

“Vijesti” nijesu mogle naći sagovornika na ovu temu iz nevladinog sektora, ali ni među advokatima i drugim strankama u postupku, što govori o tome da je ovaj zakon prošao prilično nezapaženo u javnosti, iako su vještaci obično najbitniji faktor u donošenju pravilnih sudskih odluka.

Više neće moći da vještače ako su pod istragom

Novim Zakonom predviđeno je da vještak ne može obavljati svoj posao ako je pod istragom, dok je po starom Zakonu mogao vještačiti sve dok ne bude osuđen.

Prema novom Zakonu, otisak i svojeručni potpis vještaka deponuju se u Ministarstvu pravde, što bi trebalo, po mišljenju Popovića, da umanji mogućnost zloupotreba.

Popović je istakao i da su bolje definisani razlozi za razrješenje vještaka, koje je ranije mogao da traži samo sud, a sada i ostali akteri postupka koji angažuju vještaka.

Dodao je da je dobro rješenje brisanje iz registra pravnih lica koja su upisana u registar za vještačenja, kako bi se spriječila zloupotreba da vještače i pravna lica u kojima nijesu zaposleni vještaci odgovarajuće struke.

Nagrada za noćni rad duplo veća

Prema Zakonu, vrijednost boda je 5,50 eura. Za razmatranje predmeta dodjeljuju se 3 boda, za pripremu i pristup raspravi, davanje ili odbranu nalaza pred sudom, državnim tužilaštvom... daje se pet bodova.

Ako se rasprava ne održi vještaku sljeduju dva boda, rad na terenu plaća se dva boda po satu, koliko se daje i za izradu nalaza i mišljenja.

U posebno složenim predmetima visina nagrade vještaka može se povećati do 100 odsto, a za rad noću, nedjeljom i praznikom visina nagrade za rad na terenu uvećava se za 50 odsto.

Za rad po izuzetno nepovoljnim vremenskim prilikama na otvorenom prostoru iznos nagrade za rad na terenu takođe se uvećava za 100 odsto.

Ministarstvo pravde: Sada je lakše razriješiti vještaka

Iz Ministarstva pravde “Vijestima” je rečeno da je novim Zakonom izvršeno osnaživanje normi koje se odnose na postupak razrješenja sudskih vještaka, a sa ciljem efektivnije kontrole rada vještaka i efikasnije mjere za pokretanje postupka njihove odgovornosti.

Oni dodaju da su, u dosadašnjoj praksi, uočeni određeni nedostaci i problemi vezani za rad sudskih vještaka, što se može pripisati činjenici da se kod sudova i drugih organa sve više javljaju kompleksni predmeti čije rješavanje zahtijeva specijalistička znanja i vještine posebnih stručnjaka za razne oblasti.

“Pitanja koja su se pokrenula tokom dugogodišnje primjene Zakona o sudskim vještacima posebno se tiču uslova za vršenje vještačenja i postupak postavljenja i razrješenja sudskih vještaka. Iako su prilikom donošenja zakona postavljeni visoki kriterijumi, kako u pogledu školske spreme, tako i u pogledu radnog iskustva, praksa je pokazala da je potrebno postaviti i precizirati uslove koje se odnose na stručno znanje i praktična iskustva u struci, odnosno na provjeru i dokazivanje istih, čime će se obezbijediti postavljenje najstručnijih lica za vršenje vještačenja iz određene oblasti”, kazali su iz Ministarstva na čijem je čelu Zoran Pažin.

( Maja Boričić )