Višestruke posljedice hapšenja Nebojše Medojevića
"Ja sam zbog svoje bezbjednosti tražio da budem smješten u samicu, jer je postajala opasnost da moćnici iz bezbjednosnih službi I mafije preko svojih vojnika u zatvoru, izvrše napad na mene"
Nakon 13 dana zatvora, poslanik opozicionog Demokratskog fronta Nebojša Medojević je slobodan. Ustavni sud je sredinom prošle sedmice presudio da je odredba zakona na osnovu koje je stavljen iza rešetaka – neustavna.
Dok Medojević tvrdi da je njegov slučaj potvrdio da su u Crnoj Gori partija i država jedno, a da institucije ne postoje, vlast odluku Ustavnog suda vidi kao dokaz da je sudstvo nezavisno. Nepovjerenje između vlasti i opozicije u Crnoj Gori je sada produbljeno, a pravo pitanje je kakve posljedice ovaj događaj ima, prije svega, na ljude koji u njoj žive.
"Ja sam zbog svoje bezbjednosti tražio da budem smješten u samicu, jer je postajala opasnost da moćnici iz bezbjednosnih službi I mafije preko svojih vojnika u zatvoru, izvrše napad na mene. Osoblje zatvora je bilo makismalno profesionalno i poštovalo je pravila službe, a ja sam poštovao kućni red i nije bilo nikakvih problema. Moju političku borbu sam nastavio štrajkom glađu i nisam tražio ništa što mi ne pripada, kao bilo kom drugom zatvoreniku," opisuje Medojević za DW svoj boravak u zatvoru.
Hapšnje poslanika kao da je kriminalac
Podsjetimo, Medojević je uhapšen ispred Skupštine, neposredno nakon ponoći, iako je imao zaštitu poslaničkog imuniteta, jer je odbio da svjedoči u slučajevima pokrenutim zbog optužbi koje je izrekao na račun Specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.
"Lišen je slobode kao kakav kriminalac - zbog izgovorene riječi", kaže za DW Darko Ivanović, direktor NVO "35mm", koja je ranije objavila dokumentarni film i pokrenula debatu o slobodi izražavanja.
To nam je, dodaje Ivanović, svima pokazalo da sistem može ugušiti slobodu pojedinca zbog izgovorene riječi, po cijenu kršenja najvećeg pravnog akta.
"Ono sto plaši - ovim potezom su poslali poruku svima nama da su ovakve stvari moguće, da imunitet ne znači ništa, da institucije krše ustav sa zapanjujućom lakoćom. Da bi apsurd bio veći: govorimo o potezu tužilaštva i sudstva, koji ekspresno kažnjavaju za izgovoreno, a imaju obavezu da štite pravo da se govori. I iza kojih stoje dugogodišnja odlaganja, nerad i neprofesionalizam u slučajevima zaštite novinara i medija od napada - koji se dešavaju upravo zbog napisanog i izgovorenog", navodi Ivanović.
Odbor za reformu zakonodavstva
Politički analitičar Sergej Sekulović se osvrnuo na unutrašnje i međunarodne političke posljedice pritvaranja Medojevića. Podsjeća da su opozicija i vlast u Parlamentu sklopile krhki dogovor i formirale Odbor za dalju reformu izbornog zakonodavstva, pod pritiskom OEBS-a i Evropske komisije, koji sada može biti ugrožen.
"Došlo je do produbljivanja nepoverenja i rad odbora je doveden u pitanje. A dinamika evropskih integracija zavisi od njegovog uspjeha, odnosno, od sposobnosti političkog sistema da kreira pravila i ambijent u kome se neće osporavati izborni rezultati. Zbog toga je Brisel zabrinut", navodi Sekulović.
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) nedavno je objavio rezultate istraživanja javnog mnjenja, koje je pokazalo da građani nemaju velika očekivanja od rada Odbora.
"Naše istraživanje pokazuje da većina građana želi da se političari pozabave suštinskim, životnim pitanjima umjesto toga, i zato ne čudi što je osjetan pad povjerenja u sve institucije ukupno", objašnjava direktorica CEDEM-a Milena Bešić.
Demokratski front je već saopštio, a za DW Medojević potvrdio, da će do daljnjeg suspendovati učešće u radu Parlamenta, dok Ustavni sud ne odluči i po njihovim žalbama. Prema planu, Odbor je dužan da najkasnije do oktobra 2019. pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge zakona koji bi trebalo da regulišu prve naredne izbore 2020. godine.
( Deutsche Welle )