Šest crnogorskih državljana ubijeno na ratištu u Siriji
Uz 18 muškaraca, pet državljanki Crne Gore i troje njihovo djece nalazilo se na području djelovanja ISIL-a
Šest crnogorskih državljana ubijeno je na ratištu u Siriji, osam njih vratilo se u Crnu Goru, jedan borac uhapšen je u Turskoj, a još trojica su na području djelovanja ISIL-a.
Ti podaci prezentovani su u izvještaju “Uticaj medija na suzbijanje nasilnog ekstremizma u Crnoj Gori” nakon višemjesečnog istraživanja nevladine organizacije NOMEN, koje je juče predstavila agencija Defacto. Predstavnik te agencije Stefan Kandić, pojasnio je da nijesu dostupni zvanični podaci o tome koliko se crnogorskih državljana nalazi na stranim ratištima, ali da su tokom istraživanja koristili podatke Regionalnog savjeta za saradnju, koje institucije nijesu opovrgle.
“Ukupno 23 crnogorskih državljana - 18 muškaraca i pet žena se nalazi na ratištu u područjima djelovanja ISIL-a, zajedno sa troje djece. Četvrto se tamo rodilo. Do trenutka pisanja, šest muškaraca je ubijeno u ratnoj zoni, tri muškarca, četiri žene i dvoje djece ostaju na teritoriji djelovanja ISIL-a, dok je jedan muškarac pritvoren u Turskoj. Osam muškaraca, jedna žena i jedno dijete vratili su se u Crnu Goru”, piše u izvještaju. Dodaje se da bezbjednosni izvori konstatuju da je pet boraca iz Crne Gore ratovalo u istočnoj Ukrajini, na strani proruskih separatista. Jedan od njih procesuiran je i osuđen u Crnoj Gori, a četvorica su na ratište otišla prije dopune Krivičnog zakonika kojom je odlazak na strana ratišta kriminalizovan.
NOMEN i Defacto mjesecima su ispitivali ulogu medija u izvještavanju o nasilnom ekstremizmu, radikalizaciji i govoru mržnje, intervjuisali su novinare i medijske eksperte, ispitali 1008 građana kako bi saznali njihove stavove o potencijalnim prijatenjama, ličnoj bezbjednosti, strahu od terorizma, ali i uticaju medija... Građani koji su odgovarali na pitanja predstavnika Defacta najčešće opravdavaju nasilje kao sredstvo lične ili odbrane porodice.
Dvije trećine ispitanika smatra da postoji mogućnost terorističkog napada u Crnoj Gori, a svaki peti ispitani tvrdi suprotno. Gotovo 60 odsto ispitanih kao prijetnju vidi ISIL, a sljedeća na listi je Al kaida.
“Gotovo dvije trećine građana ocijenilo je da je najbolji način za zaštitu od terorizma razvoj sopstvenih vojnih snaga, 55,4 odsto misli su evropske integracije najoptimalnije rješenje za zaštitu Crne Gore, 44,1 odsto smatra da je najbolje rješenje savezništvo sa Kinom, a 42,8 sa Rusijom”, piše u izvještaju. Uprkos strahu od terorističkih napada, ispitanici su percipirali kriminal kao najveću prijetnju po bezbjednost Crne Gore. Izvještaj je juče osim Kandića predstavila i Kristina Ulama, a učesnici konferencije dobili su pisano obraćanje direktorice NOMEN-a Aide Ramusović.
Ramusović je objasnila da je dokument koji su juče predstavili rezultat nekoliko različitih istraživanja, te da su i analizirali 126 tekstova objavljenih tokom 2017. godine, koji se bave pitanjima terorizma ili nasilnog ekstremizma.
Ocijenila je da se na primjeru supruge Hamida Beharovića (borca koji se vratio u Crnu Goru), vidi da izvještavanje o pokrivenim ženama djeluje kao katalizator u procesu medijske izgradnje stereotipa usmjerenih prema muslimanima.
Istraživanje je pokazalo da je najčešći govor mržnje među komentarima tekstova objavljenih na portalima.
( Jelena Jovanović )