Novo uporište Islamske države je...
Prema navodima medija, tokom juna su stotine ljudi izbjegle iz avganistanske pokrajine Nangarhar nakon višednevnih žestokih borbi između milicija Islamske države i vojske. Sukobi su počeli nakon 24. juna kada su borci Islamske države napali jedan kontrolni punkt vojske u distriktu Kot
Da li je Avganistan postao novo uporište Islamske države, nakon što su dvojica bombaša-samoubica u subotu u tamošnjoj prijestonici Kabulu ubila najmanje 80 i ranila više od 230 ljudi, ukazuje danas u analizi "Dojče vele".
Eksplozije u Kabulu prekinule su mirne demonstracije pripadnika naroda Hazara, persijsko - šiitske manjine u Avganistanu, navodi ''Dojče vele".
Protest je održan zbog planova vlade da promijeni planirani tok jednog dalekovoda, koji je najprije trebalo da ide kroz oblasti koje naseljavaju ovi šiiti i donese im ekonomski boljitak i radna mjesta. Iako se u prvom trenutku moglo pomisliti da su napad izveli sunitski talibani, u pitanju je jedna druga sunitska ekstremistička grupa - globalno prisutna Islamska država. Ovime ta paramilicija stupa na veliku scenu i u nestabilnom Avganistanu.
Prema navodima medija, tokom juna su stotine ljudi izbjegle iz avganistanske pokrajine Nangarhar nakon višednevnih žestokih borbi između milicija Islamske države i vojske. Sukobi su počeli nakon 24. juna kada su borci Islamske države napali jedan kontrolni punkt vojske u distriktu Kot.
Više od 160 napadača Islamske države je pri tome ubijeno, tvrde zvaničnici. Napadači su zapalili oko 90 kuća, ali ih je vojska ipak potisnula. Ipak lokalno stanovništvo protivreči ovim navodima.
"Tada su se neki stanovnici sela stavili na snagu vlade. Ipak Islamska država se vratila i osvetila se", opisao je za "Dojče vele" situaciju 19-godišnji Hekmatjar, stanovnik Kota.
U martu je predsjednik Avganistana Ašraf Gani nakon jedne vojne operacije izjavio da je Islamska država u njegovoj zemlji poražena. Nakon napada u subotu je najavio ''osvetu''. Prema procjenama američke vojske trenutno u Avganistanu boravi oko 3.000 boraca vjernih Islamskoj državi. Većina se navodno nalazi u pograničnom regionu sa Pakistanom.
Kabul i Vašington smatraju da su Talibani i dalje veća opasnost. Ipak, posljednja dešavanja upućuju da Islamska država jača na uštrb talibana i da je avganistanska vlada potcijenila jačinu ove terorističke organizacije.
Takozvani kalifat je proglašen u Iraku i Siriji, a džihadisti kontrolišu i velike djelove Libije.
Međutim, sve vrijeme veliki broj regruta dolazi upravo iz Avganistana.
Mnogi su došli kao ''dezerteri'' Talibana, priključujući se globalno trenutno jačem igraču.
Stručnjaci za bezbjednost strahuju da će zbog cjepkanja talibana sve više frustriranih militanata prebjeći u Islamsku državu.
"Islamska država je trenutno najveći problem za Talibane. On sve više dobija na veličini, a razlog su i interne borbe za vlast među talibanima", kaže za "Dojče vele" Zigfrid Volf iz Instituta za južnu Aziju iz Hajdelberga.
Početkom jula je američki predsjednik Barak Obama obustavio planove prema kojima broj američkih vojnika stacioniranih u Avganistanu do kraja 2016. godine treba da bude smanjen na 5.000. Umjesto toga, do kraja njegovog predsjedničkog mandata u januaru 2017, u zemlji treba da ostane oko 8.400 američkih vojnika. To jeste znak da je Kabulu i dalje potrebna podrška, kažu stručnjaci, ali i znak rastuće zabrinutosti zbog jačanja terorista.
Vahid Mazda, stručnjak za pitanja Talibana, vjeruje da prisustvo međunarodnih snaga neće spriječiti Islamsku državu da regrutuje borce iz manjih islamističkih grupacija u zemlji. On ipak smatra da Islamska država neće u Avganistanu razviti snagu kakvu ima na Bliskom istoku.
"Islamska država i talibani su ideološki i kulturološki veoma različiti. Ali Islamska država može pronaći neke pristalice i to su već učinili. Za Islamsku državu je Centralna Azija atraktivna jer tamo postoje brojni diktatori i neke ekstremističke grupe. Oni su pokazali spremnost da se priključe Islamskoj državi kako bi srušili regionalne režime", kaže Mazda u intervjuu za "Dojče vele".
Talibani i Islamska država su međusobno zavađeni uprkos tome što objema grupama dominiraju sunitski ekstremisti. Eksperti smatraju da je savez između dvije ekstremističke grupe malo vjerovatan iako bi moglo doći do određenog stepena saradnje.
"Sigurno postoje ideološka približavanja između dvije grupe, ali na drugoj strani postoji jednostavno mnogo faktora koji govore protiv mogućnosti partnerstva ili čak saveza", kaže Majkl Kugelman, stručnjak za Avganistan iz vašingtonskog Centra Vudro Vilson.
"Dojče vele" navodi da u javnosti postoji čak i suprotna teza - možda bi jačanje Islamske države u Avganistanu konačno moglo da dovede talibane za pregovarački sto kako bi se okončao decenijski konflikt.
( Tanjug )