Muke pojedinih radnika: Moraju da potpišu blanko ostavke da ne bi ostali bez posla
Iako o tom problemu radnici pričaju međusobno, rijetki su, zbog straha, spremni da dignu glas javno. Unija slobodnih sindikata prije više od godinu pokrenula je kampanju protiv blanko sporazuma, a do sada je, kažu, samo između 20 i 30 zaposlenih izjavilo da ih je poslodavac uslovio da potpišu takav dokumen
U posljednje vrijeme mnogi zaposleni, da bi sačuvali svoje radno mjesto i zaključili ugovor o radu na neodređeno vrijeme, moraju prvo da potpišu blanko Sporazum o prestanku radnog odnosa. Na to ih uslovljava jedan broj društveno neodgovornih poslodavaca u Crnoj Gori.
Iako o tom problemu radnici pričaju međusobno, rijetki su, zbog straha, spremni da dignu glas javno. Unija slobodnih sindikata prije više od godinu pokrenula je kampanju protiv blanko sporazuma, a do sada je, kažu, samo između 20 i 30 zaposlenih izjavilo da ih je poslodavac uslovio da potpišu takav dokument.
U Uniji vjeruju da bi broj bio veći ukoliko bi se problem rješavao sistemski, zbog čega su od vrhovnog državnog tužilaštva zatražili da se uključi u kampanju. Navode da u Tužilaštvu nijesu bili upoznati sa ovom devijantnom pojavom. Da ona postoji svjedoči priča radnika koji je imao takvo iskustvo, a kome je Televizija "Vijesti" zaštitila identitet.
O blanko Sporazumu o prestanku radnog odnosa rijetki javno govore. Ipak, da takav dokument nije rjetkost svjedoči čovjek čiji smo identitet zaštitili. Poslodavac kod koga je radio sedam godina uslovio je, kaže, svih, 40 zaposlenih da, ako žele da sačuvaju radna mjesta, potpišu blanko sporazumni raskid radnog odnosa, u kojem nije bilo ispisano ni početka ni prestanka radnog odnosa.
"Menadžer koji je bio zadužen da vodi taj operativni dio posla obišao je sve radnike, uključujući tu i mene, da potpišemo taj blanko papir, da bi oni danas sjutra, u slučaju nečega, imali opravdanje da su postupali po zakonu, a ustvari ništa nije bilo po zakonu. U tom ugovoru je pisalo da smo saglasni da nam poslodavac uruči otkaz ili da dolazi do prestanka radnog odnosa onog momenta kad poslodavac nema potrebu za tim radnim mjestom ili ukoliko radnik ne zadovoljava uslove tog radnog mjesta" kazao je radnik.
Blanko sporazum sadrži sve detalje osim datuma koji, dakle, poslodavac može u bilo kom trenutku, ako se radnik, recimo pobuni zbog nečega, da unese i od tada zaposlenom sporazumno prestaje ugovor o radu.
"Oni su time sebe zaštitili, a radnike su doveli u izuzetno neprijatan položaj, jer ljudi polaze od toga da se danas teško dolazi do posla i prinuđeni samim tim saznanjem, potpisali su. Samo dvoje nije potpisalo, i to dvoje je dobilo otkaz. Papir sam morao potpisati zato što sam bio primoran, bio sam u dugovima i kreditima i posao mi je trebao tako da nisam htio da ga se odreknem zbog toga" objašnjava radnik.
Ipak, poslije određenog vremena naš sagovornik je dobio otkaz, uz obrazloženje da više nemaju potrebe za njegovim angažovanjem.
"Da bi se poslije toga na moje radno mjesto pojavila još 3 radnika. Na sporazumni raskid ugovora samo je datum dopisan koji je njima odgovarao. Jedna i po godina mi je zakinuta, sa tim papirom, zato što nije unijet pravilan datum i prestanak radnog odnosa. Dokle su plaćali doprinose, stavljali su taj datum" objašnjava radnik.
U Uniji slobodnih sindikata već duže vrijeme ukazuju na postojanje ovakvih slučajeva. Zato su u junu prošle godine pokrenuli kampanju protiv blanko Sporazuma o prestanku radnog odnosa. Pozvali su zaposlene koji imaju takva iskustva da im prijave podnoseći pisanu izjavu, koja bi im pomogla da pokrenu postupak u slučaju da im poslodavac prekine radni odnos. Broj prijavljenih je međutim porazno mali.
"Za ovaj period od godinu nekoliko desetina zapošljenih se prijavilo, ali to naravno nije očekivani broj zato što zapošljeni i dalje strahuju da nam prijave takvo ponašanje, iako ponavljam je to konspirativno, iako mi tu njihovu izjavu zavodimo u našu arhivu, a ne prikazujemo je poslodavcu, nego je koristimo za trenutak kada poslodavac otkaže sporazumno raskid tom zapošljenom" kazao je Srđa Keković, generalni sekretar USS.
Generalni sekretar Unije ističe da bi taj broj bio veći da je u kampanju uključeno vrhovno državno Tužilaštvo. Sa njima su, kaže, tek prije 15-tak dana, nakon dužeg vremenskog perioda ostvarili kontakt i rečeno im je da baš i ne znaju za tu pojavu.
"Mi očekujemo od njih da nam kažu da li su spremni da kroz određeni oblik zajedničke saradnje počnemo da se bavimo ovim problemom sistemski, jer mi mislimo ukoliko bi nekoliko poslodavaca po ovom pitanju krivično bilo procesuirano, mislimo da bi ovoj pojavi bukvalno stali na kraj", objašnjava Keković.
Keković nam je kazao da za sada nijesu podnosili krivične prijave protiv poslodavaca.
"Zato što nijedna od tih dojava od koleginica i kolega da su potpisali blanko sporazumne raskide nije finiširana raskidom ugovora na neodređeno, tako da se nisu ni stekli uslovi za podnošenje krivičnih prijava, ali je strašno važno da tužilaštvo javno obznani da smo zajedno u toj kampanji i da će to kažnjavati" istakao je Keković.
Da postoje kazne, naš sagovornik s početka možda ne bi ostao bez posla. On svoj slučaj nije prijavljivao državnim institucijama, a za to ima jedan razlog.
"Ljudi su prestrašeni i ne osjećaju da i gdje mogu da potraže zaštitu, da sutra ukoliko bi ostali bez posla, ostali bi na ulicu, ne bi niko stao iza njih. Ja mislim da je to jedini razlog" zaključio je radnik.
( TV Vijesti )