Udruženje Roditelji: Promjena Porodičnog zakona teško da će promjeniti stanje
Izmjenama i dopunama Porodičnog zakona, koje su usvojili crnogorski poslanici, predviđa se da dijete ne smije biti podvrgnuto tjelesnom kažnjavanju ili bilo kom drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju
Fizičko kažnjavanje djece često se upotrebjava ali teško da će odredbe u Porodičnom zakonu, kojima se ono zabranjuje, značajnije uticati na promjenu stanja, ocijenila je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji.
Izmjenama i dopunama Porodičnog zakona, koje su usvojili crnogorski poslanici, predviđa se da dijete ne smije biti podvrgnuto tjelesnom kažnjavanju ili bilo kom drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.
“Zabrana se odnosi na roditelje, staratelje i sva druga lica koja se o djetetu staraju ili dolaze u kontakt sa njim”, kaže se u Izmjenama Porodičnog zakonika.
Mihailović je kazala da su, u posljednje vrijeme, “svi puni savjeta i predloga, novih/starih modela i načina vaspitavanja” djece, ali da nedostaje konkretne podrške kada je najpotrebnija.
“Jasno je da se tjelesno kažnjavanje upotrebljava često, što pokazuju i istraživanja, ali ako to želimo da promijenimo teško da će odredba u zakonu značajnije uticati na promjenu stanja”, rekla je Mihailović agenciji MINA.
Ona je kazala da u Udruženju smatraju da je za primjenu te odredbe zakona neophodno "pripremiti teren", odnosno stvoriti preduslove u vidu sistema podrške porodici za nenasilno rješavanje problema.
U Udruženju, kako je navela Mihailović, smatraju da u ovome, kao i u mnogo čemu što se odnosi na prava građana, u ovom slučaju prava djece i roditelja, ne može polaziti od kraja i liječiti posljedice nastale nasiljem, već se mora raditi na spriječavanju nastanka nasilja, i to na sveobuhvatan način.
“Stoga se kao društvo trebamo pozabaviti porodicom, pomoći roditeljima da rješavaju probleme i uspostavljaju kvalitetnije odnose sa djecom, obezbijediti im podršku i na taj način osigurati promjenu u ponašanju, ali i poimanju ove društvene pojave”, poručila je Mihailović.
Prema njenim riječima, ako je tjelesno kažnjavanje loše, treba objasniti roditeljima, ali i cijelom društvu, zašto je to tako i pokazati kako da se takav način odgajanja djece promijeni.
“Pozabavimo se porodicom kao društvo, pomozimo roditeljima da rješavaju problem i uspostavljaju kvalitetne odnose sa djecom, obezbijedimo im podršku i sigurno je da će se neke stvari mijenjati”, rekla je Mihilović.
Ona je pojasnila da zakonske odredbe predviđaju neke kazne za roditelje koji fizički kažnjavaju djecu, ali da je pitanje koje su to kazne.
Prema riječima Mihailović, još važnije je pitanje kakva se postupanja i postupci dešavaju kada neko prijavi roditelja.
Ona je kazala da će tome u narednom periodu biti posvećena posebna pažnja, kao i obezbjeđivanju servisa podrške roditeljima.
“Jer prvo moramo raditi kao društvo na preventivi i podršci, a tek onda na kažnjavanju, mada to često kod nas nije slučaj”, rekla je Mihailović.
On je najavila da će se u Udruženju ovom temom baviti u narednom priodu, a u skladu sa izmjenama Zakona koje su uslijedile.
Aktivnosti Udruženje, u saradnji sa partnerskim nevladinim i međunarodnim organizacijama, kako je navela Mihailović, biće usmjerene na roditelje i pomoć njima u vidu stručne podrške, savjeta i informacija u vezi sa vaspitanjem i odgajanjem djece.
Mihailović je, komentarišući zakonsku obavezu svakog građanina da prijavi ukoliko uoči da neko fizički kažnjava dijete, kazala da u Udruženju smatraju da se stvari mijenjaju u tom dijelu i da građani sve češće reaguju.
“Vjerujemo da je taj proces već počeo mada možda ne dovoljno brzo”, dodala je ona.
Fizičko kažnjavanje je, kako je istakla Mihailović, prošireno sa roditelja/staratelja na sve osobe koje dolaze u kontakt sa djecom.
Ona smatra da bi bilo dobro imati podatke o tome koliko je od 2007. godine, kada je fizičko kažnjavanje zabranjeno i Porodičnim zakonom, prijavljivano nasilje, na osnovu čega se možda može steći neka slika o tome.
Mihailović je ukazala na činjenicu da se sve više priča o pravima djeteta, a sve manje o obavezama, dok se s druge strane zakonske obaveze roditelja povećavaju.
“Naravno da se zakonom ne može obezbijediti poštovanje unutar porodice i da se podrazumijeva da su roditelji ti koji su odgovorni za podizanje i vaspitanje djece, ali ako već odlučujemo da neke slične detalje njim uređujemo onda bismo morali voditi računa o paritetu”, ocijenila je Mihailović.
Ona je ukazala da su u Hrvatskoj, novim Porodičnim zakonom, prava djeteta slično obuhvaćena i zaštićena, ali da su propisane i obaveze.
Dijete je, kako je navela Mihailović, dužno da poštuje svoje roditelje i pomaže im u obavljanju poslova u porodičnoj zajednici u skladu sa svojim uzrastom i zrelošću.
“Možda jeste slovo na papiru, ali je dobro da ipak postoji i na takav način”, zaključila je Mihailović.
( Mina )