Nema adekvatne kontrole troškova, dug Fonda zdravstva će biti sve veći

Budžet Fonda za zdravstveno osiguranje opterećuju kumulirane neizmirene obaveze iz prethodnog perioda, koje će biti sve veće, jer ne postoji adekvatna kontrola troškova, poručio je direktor te ustanove, Adis Balota. Balota, koji je za direktora Fonda imenovan početkom juna na osnovu leks specijalisa u ime Socijaldemokratske partije, saopštio je da finansije, ionako nedovoljne, nijesu trošena na optimalan način. „Nije bilo adekvatne i pravovremene upravljačke reakcije na stalno povećanje potrošnje ljekova, kao ni na pojedinačno povećanje cijene lijeka. Nije se uticalo na smanjenje bolovanja kroz izmjene sastava ljekarskih komisija“, kazao je on na konferenciji za novinare. Kako je rekao, informacioni sistem koji je implementiran u dobrom dijelu zdravstvenog sistema se ne koristi na upravljačkom nivou, radi upravljanja troškovima i optimalne upotrebe resursa. „Iako su prekoračeni svi rokovi nije do kraja dovedena reforma zdravstvenog sistem na drugom i trećem nivou, tako da je i ono što je urađeno na primarnom nivou gotovo ostalo bez efekata koji su se očekivali“, ocijenio je Balota. On je poručio da tekući budžet Fonda, odnosno države, opterećuju kumulirane neizmirene obaveze iz prethodnog perioda iskazane kod Fonda i javnih zdravstvenih ustanova (JZU). „Ukupne obaveze Fonda i JZU prema dobavljačima i obaveze za poreze i doprinose na neto zarade kod JZU na dan 31. 12. 2015. godine su 35.071.689 EUR”, kazao je on. Kako je rekao, ukupne obaveze Fonda i JZU prema dobavljačima za prvi kvartal ove godine, na dan 31. mart su 37.891.966 EUR. „Obaveze Fonda i JZU prema dobavljačima (31 ustanova bez Montefarma I Instituta za javno zdravlje) iznose 31.945.265 EUR. Neizmirene obaveze za poreze i doprinose na neto zarade kod JZU od 5.946.701 EUR“, kazao je Balota. Prema njegovim riječima, pocjena stručnih službi Fonda je da će do kraja ove godine neizmirene obaveze prema dobavljačima biti oko 44 miliona EUR. „Zdravstveni sistem Crne Gore iziskuje potrebu za sve većim finansijskim sredstvima, sa jedne strane, a sa druge strane imamo i dalje izuzetno naglašeno nezadovoljstvo osiguranika Fonda kao i samih zdravstvenih radnika. Neizmirene obaveze će biti sve veće jer ne postoji adekvatna kontrola troškova“, kazao je Balota.

On je rekao da je samo potrošnja ljekova za prvih pet mjeseci ove godine veća za 2,84 miliona EUR, dnosno oko 16,73 odsto u donosu na isti period prošle godine. „Potrošnja ljekova na recept je veća za 1.362.263 EUR ili za 15,65 odsto, dok je potrošnja ljekova u JZU za 1.482.568 EUR ili za 17,87 odsto“, saopštio je Balota. Prema njegovim riječima, sa ovakvom organizacijom zdravstvenog sistema, sa trenutnim modelom finasiranja sekundarnog i tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite, nemoguće je zaustaviti trend rasta neizmirenih obaveza zdravstvenog sistema. „Ovakvo stanje je i posljedica nagomilanih problema u zadnjih nekoliko godina, gdje je posebno iskazana aktivnost na slabljenju osnovne uloge Fonda zdravstvenog osiguranja, da aktivno prati i kontroliše potrošnju kao i nabavke u zdravstvenom sistemu“, rekao je Balota. U prethodnom periodu se, dodao je, odustalo od reformi zdravstvenog sistema na sekundarnom i tercijarnom nivou i nijesu stvoreni uslovi za upravljanje i kvalitetnu kontrolu upotrebe svih resursa. „Na ovaj način Fond predstavlja jedan vid protočnog bojlera, kada je u pitanju finasiranje zdravstvenog sistema. Kao ilustrativni primjer može poslužiti i podatak da u Crnoj Gori ne postoji u pravom smislu riječi centralizovane javne nabavke, a čija je jedna od posljedica da je značajan broj ljekova u Crnoj Gori znatno skuplji nego u okruženju i ako su do 2009. godine bili i do 30 odsto jeftiniji“, kazao je on. Balota je rekao i da nijesu formirane ni cijene ljekova i nije se pristupilo kontroli njihove potrošnje na svim nivoima, što je obaveza sistema. „Drugi veliki problem jeste nepostojanje Informacionog sistema u specijalnim bolnicama i u Kliničkom centru (KC). Bez elektronske evidencije usluga, bez automatske obrade podataka, bez kontrole zaliha i potrošnje medicinskih sredstava i ljekova u KC-u, nemoguće je vršiti adekvatne kontrole, analize i projekcije“, poručio je on. Balota je rekao da se postavljaju pitanja zašto se nije nastavilo sa započetim sistemom reformi na drugom i trećem nivou zdravstvene zaštite, kome je to odgovaralo da ne postoji kvalitetna elektronska evidencija u tako značajnom dijelu zdravstvenog sistema i zašto se nije implementirao DRG model finansiranja sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, koji je više godina u fazi razvoja i implementacije, a u praksi se nije odmaklo dalje od ideje. On je pitao i zašto se kasni sa uvođenjem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u zdravstvenom sistemu, što je duži period i zakonska obaveza. Sve to je, ocijenio je Balota, na štetu građana, osiguranika, ali i zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i države Crne Gore u cjelini. “Pored osiguranika, naročito je pogođen medicinski kadar, koji je plaćen značajno manje od onog što zaslužuju. U ovom trenutku povećanje primanja je moguće samo iz internih izvora, to jeste uštedama odsnosno racionalizacijom poslovanja. Pogotovo je zabrinjavajuća informacija o odlasku određenog broja ljekara iz Javnih zdravstvenih ustanova”, dodao je on. On je rekao da je Fond, pored velikih neizmirenih obaveza, suočen i sa problemima u svakodnevnom radu, kao što su neažurnost podataka u bazi osiguranika Fonda, neadekvatna kontrola ugovorenih obaveza i neuvođenje novog modela finansiranja zdravstvene zaštite na II i III nivou – DRG modela. „Broj osiguranika u bazi osiguranika Fonda iznosi 706.860. Navedni podatak drastično odstupa od broja građana Crne Gore. Neminovno je da se baza osiguranika mora adekvatnije ažurirati“, poručio je Balota. On je saopštio da će sa određenim brojem privatnih zdravstsvenih ustanova, koje imaju sklopljen ugovor o saradnji sa Fondom, biti preispitane njihove ugovorene obaveze kao i cjenovna politika. „U proceduri je sprovođenje više kontrola stomatoloških ordinacija u Crnoj Gori, a takodje i u drugim privatnim zdravstvenim ustanovama, kako iz zemlje, tako i iz inostranstva“, rekao je Balota.

( Mina bussines )