Da li je pokušaj puča bio samo namještaljka?

Opšta konfuzija oko pokušaja državnog udara u Turskoj koju nisu ni lokalni nezavisni mediji do sada uspjeli da razriješe je podstakla brojne teorije o pravoj prirodi neuspjelog vojnog puča.

Nakon što je autokratski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pokušaj puča nazvao "darom od Boga", na društvenim mrežama i u medijima se mogao naći veliki broj teza koje su ukazivale na nelogičnosti u izvođenju puča.

Turska vojska je kao nijedna na svijetu iskusna u izvođenju vojnih pučeva jer ih je bilo tri u proteklih 60 godina. Vojska sebe doživljava kao čuvara Ataturkovog nasljeđa i zaštitnika sekularne države i to je prilikom objave puča i navedeno kao razlog intervencije - skretanje vlast od puta sekularizma i kršenje ljudskih prava.

Međutim, prva nelogičnost je uporno povezivanje tih struktura bliskim Fetulahu Gulenu, koji je i sam vjerski vođa i koji je sa Erdoganom uoči dolaska na vlast radio na slabljenju vojske i jačanju vjerskog uticaja na državu.

Državna novinska agencija je brzo nakon početka akcije nedvosmisleno označavala pučiste kao teroriste koji pripadaju grupi FETO koji su odani Gulenu. Sam Gulen je uporno više puta demantovao da stoji iza puča i čak i oštro osudio pokušaj udara.

Trendovi razvoja turske vojske od dolaska Erdogana su se kretali u više pravaca, jer je on nakon promjene Ustava uporno radio na tome da u vrh vojske uvede lojalne ljude koji bi mu omogućili da ima kontrolu. Međutim, sve češći teroristički napadi i rat u Siriji su ga primorali da stručno jača vojsku, čime se morao odreći dijela kontrole nad vojnim kadrom.

Erdoganovo paljenje Rajhstaga?

Neki su državni udar uporedili sa paljenjem Rajhstaga koji je Hitler iskoristio kao izgovor za ukidanje građanskih sloboda i masovno hapšenje političkih protivnika. U tom pravcu obeshrabruje podatak da je skoro 3.000 sudija danas razriješeno dužnosti nakon pokušaja udara.

Drugi nivo obračuna je naravno čišćenje redova unutar turske vojske koje su nedvosmisleno najavili i Erdogan i premijer Binali Jildirim, a koje je počelo hapšenjem više hiljada pripadnika vojske. Erdogan je u prethodnih nekoliko godina više puta organizovao masovna hapšenja, ali je na meti uglavnom bila policija koja je sinoć bila u potpunosti lojalna aktuelnoj vlasti.

Rajan Hit, dopisnik Politika, je preko Twittera podijelo komentare njegovog izvora iz Turske koji je već u petak veče rekao da se radi o "lažnom udaru" koji bi pomogao "lažnom borcu za demokratiju" (Erdoganu).

"Sada će uslijediti prijevremeni izbori gdje će sigurno osvojiti nevjerovatnu većinu glasova. To će garantovati još bar 10-15 godina autoritarne vlasti, na izborima izabrane diktature. Vjerovatno će se opet mijenjati i ustav u pravcu potpunog nestanka sekularnih principa", naveo je Hitov izvor.

Danas je već Jildirim u tom pravcu najavio promjene zakona i moguće vraćanje smrtne kazne.

Nije režiran, ali je namjerno dozvoljen?

Još jedna od teorija jeste da udar nije režiran, ali da su vlasti bile svjesne da je loše organizovan i slab pa je dijelu vojske dozvoljeno da nastavi.

Jedan od najočiglednijih propusta jeste što je puč pokrenut, a da prethodno Erdogan nije uhvaćen već mu je dozvoljeno da ima priliku da se obrati javnosti.

Erdogan tvrdi da se desio i pokušaj atentata, odnosno upad u hotel gdje je odsjeo, ali nema nezavisne potvrde te informacije.

Izvještaji o tome da vojska puca na civile su takođe govorili o tome da je nivo kontrole situacje bio na niskom nivou.

Niko nije zvanično stao iza udara, nije obezbjeđena podrška nikoga iz samog vrha vojske, sve političke partije su odmah osudile pokušaj puča, pa ni svjetske sile nisu imale puno prostora za premišljanje u pravcu podrške.

A kad se uzme u obzir izbjeglička kriza i to da je prije svega EU potrebna stabilnost u Turskoj, Erdogan praktično nije mogao da poželi bolji scenario.

( Vijesti online )