Zaštitite kožu od sunca - kad izgori, kasno je

“Koža sve pamti”. Koliko puta ste samo čuli tu rečenicu, a koliko puta je se sjetili prije odlaska na plažu ili u solarijum? A trebalo bi, jer je istinita - kažu dermatolozi. Koža sve pamti - i opekotine, hladnoću, neadekvatne preparate, a najviše - sunce. Ovo današnje, koje se mnogo razlikuje od onog u kojem su uživale prošle generacije.

“Nekada je sunce drugačije sijalo, drugačije prolazilo kroz slojeve Zemljinog omotača. Današnje ozonske rupe učinile su da se svake decenije povećava broj oboljelih od melanoma, jednog od najzloćudnijih tumora. Danas je jedina korist od sunca to što učestvuje u sintezi vitamina D3 u koži i što i dalje predstavlja glavni način borbe protiv rahitisa. Svi ostali uticaji su štetni, važno je to zapamtiti”, kaže dermatolog, dr Rajko Boričić.

Preventiva je imperativ

Ne treba, dodaje naš sagovornik, nikada dopustiti da koža na suncu pocrveni. Naravno, nije svako crvenilo razlog za zabrinutost, ali i te kako može to biti za deset ili dvadeset godina.

“Crvenilo kože, opekotine ili plikovi od sunčanja ne bi trebalo da se dešavaju u ranoj mladosti, pogotovo ne u djetinjstvu. Takve stvari se plaćaju sa 40 ili 50 godina. Najbolje prolaze oni kojima ovakve stvari donesu zadebljanja kože, suvoću, oštećenja, iritacije...Jedan dio neopreznih, međutim, prođe mnogo gore, pa zaradi zloćudne tumore kože. Šanse za obolijevanje velike su kod svakoga ko se u mladosti mnogo izlagao suncu, ko je gorio, nezaštićen provodio sate na suncu u periodu najvećeg zračenja. Sve je to štetno, jer koža je primorana da se od sunca brani ako mu je previše izložena. Kada je pretjerano osunčana, ona gubi elastičnost, lakše se oštećuje, staračke pege brže se pojavljuju i dobija se na neki način voštana boja. Jako je važno misliti na takve stvari na vrijeme. Kad koža počne da stari, tada je već kasno. Okrenite se preventivi”, poručuje dr Boričić.

Zaštitite se

Kožu od sunca, kaže doktor, možemo najbolje zaštititi odjećom.

“Najsigurniji način zaštite jeste odjeća. I to odjeća svijetle boje, od prirodnih materijala. Naravno, treba izbjegavati boravak na suncu između 10 i 16 časova. Znatno manje oštećenja izazvaće sunčanje prije ili poslije tog perioda, i to postepeno. Na moru bi se prvi dan trebalo sunčati 15 minuta, sutradan 30, a onda može i duže. Nikako se ne srnije satima sjedeti na suncu. Čuvajte djecu, jer je za njihovu kožu dovoljno da dva puta budu izložena direktnom uticaju sunca. Opekotine su već tu, a to je veliki rizik za kasnije nastajanje oboljenja”, priča dermatolog. Veliku pomoć u zaštiti od sunca mogu pružiti i zaštitne kreme.

“Veoma je važno, skoro imperativ, koristiti zaštitne kreme velikih svjetskih proizvođača kozmetičkih proizvoda. Jedino tako ste koliko-toliko sigurni da je to što koristite zaista zaštita. Što se tiče faktora, najbolji je faktor 30 i on vam može omogućiti boravak na suncu i do pet sati. Ali, ne zaboravite da voda, znoj, upotreba nekih lijekova i još neki spoljašnji uticaji smanjuju dejstvo zaštite, pa se, i pored upotrebe kreme, nemojte predugo sunčati”.

Šta je fototoksička reakcija?

“Fototoksična reakcija javlja se kao pojačano crvenilo, mjehurići, plikovi, pečenje na površinama izloženim suncu, a može se desiti i da se smanjuje pigmentacija, tj. da blijedi to mjesto. Tada postoji direktno oštećenje tkiva i javlja se pri prvom izlaganju suncu, i to već poslije nekoliko minuta. Imamo i fotoalergijsku reakciju koja se javlja kao ekcem, osip sa svrabom i javlja se najčešće poslije 24 sata. Može da bude ukrštena s drugim faktorima. Postoji i fotoalergijska reakcija koja se javlja kao solarna koprivnjača i može biti akutna i hronična. Akutna je polimorfna svjetlosna reakcija koja nastaje u proljeće, najčešće kod žena, traje do dvije nedjelje i povlači se. Hronična oštećenja kože javljaju se kod ljudi koji mnogo vremena provode na suncu, u vidu zadebljanja kože ili hiperpigmentacije. Oni imaju svrab, ranice, mjehuriće”.

Odredite fototip kože

Koliko ko smije da se izlaže suncu bez zaštite najviše zavisi od fototipa kože, to jest količine pigmenta koji se formira u pigmentnim ćelijama kada se koža izloži suncu. Ima ih šest, a najveći rizik od raka kože imaju osobe sa fototipom 1 i 2.

1. Ovaj fototip karakteriše mliječnobijela koža, pjege, riđa ili plava kosa, plave ili zelene oči. Lako izgori, uvijek pocrveni, nikad ne pocrni. Lično zaštitno vrijeme je od tri do 10 minuta. Ne očekujte da će vam koža pocrnjeti – samo ćete sebi nanijeti štetu!

2. Svijetla koža, plava ili svijetlosmeđa kosa, svijetle oči, lako izgori, uvijek pocrveni, minimalno pocrni. Lično zaštitno vrijeme je od 10 do 20 minuta.

3. Nešto tamnija koža, svijetlosmeđa kosa i oči bilo koje boje. Rijetko izgori, ponekad pocrveni, lako pocrni. Lično zaštitno vrijeme je od 20 do 30 minuta.

4. Svijetlobraon koža, tamne oči i kosa. Rijetko izgori, ne crveni, jako pocrni. Lično zaštitno vrijeme je 40 minuta.

5. Tamnobraon koža, tamne oči i kosa (azijski tip). Izuzetno rijetko izgori.

6. Crna koža, crne oči i kosa (afrički tip). Nikad ne izgori.

Solarijum nije bezbjedan

Pošto se sunčanjem u solarijumu tamnija boja dobija bez stvaranja opekotina, veliki broj ljudi ovakvo tamnjenje smatra bezbjednim. Takav stav je, kažu dermatolozi, pogrešan iz više razloga

Solarijum emituje izuzetno veliku količinu UVA zraka koja je mnogo veća od one koju sunce emituje usred ljeta. Osobe koje su pocrnjele u solarijumu osjećaju se bezbjedno, pa provode više vremena na suncu, gdje dobijaju novu dozu opasnog zračenja. Sve to ubrzava starenje kože i pojavu maligniteta, čak i kod mladih osoba, što je ranije bilo veoma rijetko. Takođe, opasnost donosi i činjenica da spektar zračenja u solarijumima nije uvijek i redovno kontrolisan, pa se može desiti da postoji i UVB zračenje ili čak UVC zračenje kod starih i nekontrolisanih aparata. U Americi su u upotrebi samo oni aparati koji imaju ograničeno vrijeme izlaganja po 1 tretmanu, i ograničene snage zračenja. U nekim zemljama postoji inicijativa i za potpunu zabranu upotrebu solarijuma. Neophodna je kontinuirana edukacija, posebno mlađe populacije, o štetnosti izlaganja suncu ili posjeti solarijumima.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je solarijum najvećim faktorom rizika za pojavu raka kože.

( Jovana Majić )