Počeo ribrending Hipo banke, cilj popravljanje imidža
Glavni izvršni direktor banke Kristof Šoen kazao je “Vijestima” da je promjena imena banke prvi dio njihove nove strategije i da u narednom periodu namjeravaju da unaprijede poslovne standarde i uvedu nove proizvode
Hipo Alpe Adria banka počela je proces ribrendinga i od ponedeljka će poslovati pod imenom Adiko banka.
Glavni izvršni direktor banke Kristof Šoen kazao je “Vijestima” da je promjena imena banke prvi dio njihove nove strategije i da u narednom periodu namjeravaju da unaprijede poslovne standarde i uvedu nove proizvode.
On je rekao da će naredne sedmice početi ribrending filijala, bankomata i kartica koje će se izdavati klijentima i da očekuju da će sve završiti do septembra.
“Nakon privatizacije novi vlasnici (američki investicioni fond Avdent i EBRD) su odlučili da promijene ime i vizuelni identitet. Novi brend će se temeljiti na tri principa, a to su jasno, jednostavno i efikasno bankarstvo. Narednih mjeseci poboljšaćemo ponudu proizvoda i unaprijediti digitalnu ponudu kroz modernizovanu e-banking aplikaciju i novu aplikaciju za mobilno bankarstvo. Procese ćemo učiniti efikasnijim da bismo mogli klijentima da pružimo bržu uslugu. Novi brend i vizuelni identitet su ključni dio naše poslovne strategije, ali ćemo takođe unaprijediti i konkretniji dio naše usluge,” kazao je Šoen.
On vjeruje da će ribrendingom popraviti imidž banke, kao i reputacijom koja je izgrađena na iskustvu klijenata.
Prema njegovim riječima, troškovi banke koji su proistekli iz primjene Zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franka u eure su iznosili nešto više od deset miliona eura i ušli su u poslovni rezultat za 2015. godinu.
On negira optužbe da im faktoring kompanija Heta za otkupljene kredite vezane za švajcarski franak koje nijesu mogli naplatiti nije platila novčanu naknadu.
“To nije tačno. To je još jedna u nizu neosnovanih i netačnih informacija i optužbi iznesenih u kontekstu kredita u švajcarskim francima. Prodaja potraživanja Heti je izvršena prema knjigovodstvenoj vrijednosti potraživanja i sredstava u trenutku izvršenja prodajnih ugovora i uvijek u skladu sa principom 'van dohvata ruke', što je jedan od osnovnih računovodstvenih principa za transakcije između povezanih lica. Cijene prenosa između kompanija koje su dio međunarodnih grupacija moraju obavezno biti zasnovane na tržišnoj vrijednosti. U tvom kontekstu, princip znači da su cijene bile onakve kakve bi bile i da strane koje su učestvovale u transakciji nijesu bile povezane,” objasnio je Šoen, dodajući da je nekoliko spoljnih revizora potvrdilo pravilnu primjenu tog principa.
Poslanik DF-a Nebojša Medojević i advokatski tim CEZAP-a koji je tužio banku u ime građana tvrde da Heta nije platila naknadu za otkupljena potraživanja.
Šoen nije kazao kako su završili poslovanje za prvih šest mjeseci ove godine jer još nemaju finalne podatke. On je rekao da su zadovoljni postignutim rezultatima, posebno što se broj klijenata u segmentu stanovništa povećava.
“Banka će do kraja godine pokrenuti i nekoliko prodajnih kampanja za brze gotovinske kredite, štednju i hipotekarne refinansirajuće kredite,” kazao je Šoen.
Crnoj Gori bi štetilo da se usvoje izmjene Zakona o konverziji
Šoen je ocijenio da bi Crnoj Gori štetilo da Skupština usvoji izmjene Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima. Medojević je predložio izmjene kako bi se otklonili problemi u primjeni, a koji se odnose na konverziju kredita koji su otplaćeni prije vremena i onih koji su prenešeni na Hetu.
“Ako bi se izmjene usvojile retroaktivna primjena zakona bi bila direktno kršenje osnovnih principa pravne sigurnosti. To iz razloga što očito zadire u ugovorne odnose između banaka i klijenata i u direktnoj je suprotnosti principima vladavine prava i evropskog zakonodavstva. To bi štetilo reputaciji koju Crna Gora ima kao sigurna zemlja za investicije i zbog toga vjerujem da većina u Skupštini neće glasati za taj predlog zakona,” kazao je Šoen.
On je rekao da su procijenili da će im trebati oko milion eura da vrate klijentima koji su prije vremena otplatili kredite, a kojih je prema računici oko 100.
( Marija Mirjačić )