DVOUGAO Rakčević i Klikovac o uređenju prostora Kasarne "Morača"

Rakčević: Za dobro građana, a ne tajkuna

Prelijepi prostor Kasarne “Morača“, koji čini preko 12 hektara čempresa i drugog drveća uz obalu Morače, sa 15 neodržavanih objekata podignutih još 1905. godine, bi uz minimalna ulaganja mogao biti jedna od najljepših oaza naše Podgorice.

To bi, usljed agresivne urbanizacije centra grada i dinamične izgradnje stanova za tržište, bio prvi korak u pravcu stvaranja kompaktne parkovske cjeline, kao zelene tampon zone, koja bi obuhvatila: Karađorđev, Kraljev i Njegošev park, Kasarnu “Morača“ i brdo Gorica kaže Luka Rakčević, odbornik URA.

On ukazuje da takav, centralni gradski park, bio bi idealno mjesto za održavanje brojnih kulturnih i obrazovnih dešavanja, kao i za izgradnju potrebne sportsko-rekreativne infrastrukture, zbog čega bi bio jedan od najposjećenijih djelova grada.

“Umjesto da gradska uprava uloži minimalna sredstva da uredi navedeni prostor, renovira objekte iz vremena kralja Nikole i iskoristi ih kao kulturne sadržaje, dodatno oplemeni postojeću šumu i postavi potrebni mobilijar, ona je odabrala lakši i neodgovorniji put, da se navedeni prostor “urbanizuje“, proda nekoj od velikih građevinskih kompanija i bespovratno devastira.

Zbog toga se nijedan građanin Podgorice ne smije pomiriti sa takvim katastrofalnim namjerama, samo zato što je gradskim vlastima lakše da ostvare kratkoročni profit i da bespovratno unište dragocjeni prostor, nego da ulažu sredstva u njegovu rekonstrukciju i prilagode ga široj namjeni.

A - slučajno ili ne - od te “lijenosti“ gradske uprave bi debelu korist izvukle građevinske kompanije, prvenstveno izgradnjom stanova velike gustine, dok bi građani ostali bez najljepšeg prostora u srcu grada, lišenog bilo kakve socijalne dimenzije”, tvrdi Rakčević.

Potreba da sačuvamo i rekonstruišemo Kasarnu “Morača“, ali i Njegošev park, još je veća ukoliko znamo da u urbanom jezgru grada postoji preko 10 hiljada stanova viška, a da se do 2025. godine projektuje dodatnih 35 hiljada stanova više nego što to iziskuju potrebe građana, prema zvaničnim demografskim procjenama, ističe on.

Dodaje da moramo razumjeti da način na koji se grad razvija za sobom povlači itekako krupne sociološke, ekonomske, političke i ekološke posljedice.

“A cilj gradske uprave je da obeshrabri građane i onemogući njihovo učešće u kreiranju lokalnih politika, kako bi uz manje otpora usvajali štetne odluke, prodavali gradsko zemljište i uništavali našu Podgoricu.

Iako ni prethodni i aktuelni sistem nisu dozvoljavali građanima da presudno utiču na pravac razvoja grada, već su iz različitih pobuda, u manjoj ili većoj mjeri to pravo držali oktroisanim, ipak se mora napraviti jasna razlika između ta dva koncepta.

Dok je u centru urbanog planiranja i ukupnog razvoja nekadašnjeg Titograda bio - građanin, kao korisnik prostora, u centru razvoja Podgorice se decenijama nalazi gladni kapital i nepresušna potreba da se on uvećava, isključivo u korist vladajućih političara i njima bliskih tajkuna”, zaključuje Rakčević.

Klikovac: Plan iskorišćen za politizaciju

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac kaže da kada je riječ o urbanističkom planu za prostor Kasarne Morača, smatra da je priča više ispolitizovana nego što priliči tako ozbiljnoj temi koja zahtijeva stručni pristup.

“Više puta smo ponavljali da sam Glavni grad, u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, ima gotovo isključivo administrativnu funkciju u donošenju planova.

Prema tom Zakonu se radi ovaj planski dokument i ni jedan organ Glavnog grada nema pravnu mogućnost da ospori prezentovana planska rješenja. Usklađenost ovog, ali i drugih planskih dokumenata sa odlukom o izradi, normativima i standardima, planovima širih teritorijalnih cjelina i zakonom vrši, samo i jedino, Ministarstvo održivog razvoja i turizma”, kaže Klikovac.

On podsjeća da je bivši gradonačelnik Stijepović, za vrijeme čijeg mandata je i rađen Nacrt ovog planskog dokumenta, jasno saopštio da se za projekat Kasarna Morača mora se naći optimalno rješenje jer je sve ono što je planirano sadašnjim Nacrtom nemoguće unijeti u planski dokument.

“Njegova obaveza je bila utvrđivanje nacrta plana i njegovo stavljanje na javnu raspravu, nakon mišljenja nadležnog ministarstva, u kojem je zaključeno da se plan može uputiti na javnu raspravu, bez obzira na to što je kao predstavnik svih građana Glavnog grada možda imao primjedaba na prezentovano plansko rješenje.

Aktuelni gradonačelnik dr Ivan Vuković je bio još eksplicitniji u svojim stavovima, jasno je saopštio da mu se ne dopada ideja o gradnji u Njegoševom parku, kao i da nije zadovoljan predloženim rješenjima za Kasarnu Morača. Vuković je takođe saopštio da razvoj Podgorice ne diktiraju i neće diktirati građevinske firme, kako to tvrde opozicioni odbornici u Skupštini Glavnog grada”, ističe Klikovac.

Sam prostor bivše kasarne Morača svakako ne može ostati ovakvog izgleda kakav je sada, a sa druge strane, ističe Klikovac, nemoguće u bilo koji planski dokument unijeti veliki broj različitih, često kontradiktornih zahtjeva za ovaj prostor koji su se čuli tokom javne rasprave, a kreću se od predloga da tu bude opera, preko zelenih površina, igrališta za djecu, garaža i parkinga, stambenih zgrada, sportsko-rekreativne zone...

“Zato obrađivač predloga ovog planskog dokumenta ima veoma delikatan zadatak – da pronađe optimalno plansko rješenje koje neće zaustaviti razvoj Podgorice, ali istovremeno da sačuva srce grada i pametno, u skladu sa smjernicama održivog razvoja, valorizuje vrijednost prostora na samoj obali rijeke Morače.

Uvjeren sam da ćemo na kraju izrade i usvajanja plana za Kasarnu Morača, upravo zahvaljujući dugoj i sveobuhvatnoj razmjeni mišljenja na svim nivoima, dobiti kvalitetna rješenja za jedan od najatraktivnijih prostora u Podgorici, pa i šire, na zadovoljstvo svih građana.

Time će biti eliminisane i sve neutemeljene tvrdnje opozicije u Skupštini Glavnog grada jer će se Podgorica i dalje razvijati na održivim osnovama, a istovremeno biti bogatija za brojne zelene i parkovske površine, na čemu veoma intenzivno rade gradske službe i preduzeća u sklopu svojih redovnih aktivnosti i u partnerstvu sa privatnim kompanijama i nevladinim organizacijama”, kaže Klikovac.

( Boban Novović )