"Ovdje radim sve i svašta, radio bih i u Njemačkoj za bolje pare"
"Ovdje je postalo nepodnošljivo, naročito za nas poštene i časne građane", rekao je Borivoje Petrović
Rad u Njemačkoj, za većinu crnogorskih radnika, zvuči primamljivo.
Zato je bila dobra posjećenost na Sajmu zapošljavanja, koji su zajedno organizovali Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Federalna Agencija za zapošljavanje Njemačke.
U našem Zavodu se nadaju se da je ovo samo početak dugoročne saradnje sa kolegama iz Njemačke.
Nadležni napominju da su usluge Zavoda, za razliku od brojnih privatnih agencija, besplatne, dodajući da žele da spriječe brojne zloupotrebe pri zapošljavanju.
Da nađe posao u Njemačkoj, hoće i dvadesetosmogodišnji Bjelopoljac Anis Hamzić.
"Došao sam danas ovdje da vidim kakve su šanse da čovjek ode u Njemačku i nađe neki posao, pošto pričam njemački jezik, mislio sam da iskoristim te svoje vještine. Šta bih radio tamo? Pa čovjek kada radi ovdje sve i svašta, radio bi i gore sve i svašta, za bolje pare, naravno", kazao je Hamzić.
Sajam zapošljavanja privukao je dosta ljudi.
"Bio bih tamo mašinbravar ili tako nešto", rekao je Samir Šabanović.
"Ovdje je postalo nepodnošljivo, naročito za nas poštene i časne građane i onda bi pokušao. Ne bih birao posao, to nije bitno, najgori i najteži posao ako treba da se preživi, mora se početi sa nečim, a onda bi otvorio sigurno svoj biznis, znam njemački. Tamo papiri su najmanji problem ako uletite na neko deficitarno zanimanje i ako imate nekog prijatelja koji će vam za početak pomoći", rekao je Borivoje Petrović.
Sajam su zvanično otvorili ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić i direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević.
Najtraženiji zanati su iz oblasti građevinarstva, elektrotehnike i drvoprerade. A problem je naš sistem školovanja.
"Samo diploma nije dovoljna, jer se traži praksa. Ključno je da mi ovdje reformišemo sistem zanatskog obrazovanja, da mladi imaju više prakse, da su ti programi usklađeni sa programima obuke, tehnika ide, svakodnevno se razvija, mi to moramo pratiti", istakao je Boris Marđonović iz Zanatsko-preduzetničke komore.
A Miraš Gardović proveo je u Njemačkoj skoro pola vijeka. Vratio se sa 70 godina i kaže da se tamo može zaraditi nekoliko puta više nego ovdje. Savjetuje da naučite jezik i da cijenite posao koji radite.
"Koliko se zarađuje to se ne kazuje, a ja sam se bavio inače po profesiji sam mašinski tehničar, ali specijalnost su mi vibracije, vibracionu tehniku sam radio u Njemačkoj REZ Tamo ako si zakasnio jednom na posao, bićeš opomenut, drugi put nećeš imati šansu da se opominješ, nego ćeš se vratiti... nema, ovdje ako sam prispao danas, me boli glava, ne mogu... tamo to ne, ne može REZ Tamo će da ima tri puta minimum više, samo što je ovdje stan košta sto eura, tamo košta 500 eura, ovdje košta hleb 50 centi, a tamo košta dva eura", kazao je Gardović.
Bez obzira na sve, mladi se nadaju poslu u inostranstvu.
"Bila bi velika životna šansa, naravno", rekao je Hamzić.
Iz Zavoda najavljuju da slijedi uspostavljanje informacionog sistema sa kolegama iz Njemačke.
"U tom slučaju, poslodavci bi nama u Crnoj Gori poslali liste radnika koje traže, znači kvalifikacije radnika koje traže i mi bi uparili, znači izvršili bi posredovanje između naših ljudi i njemačkih poslodavaca, gdje bi oni dalju komunikaciju među sobom razvili između poslodavaca i nezaposlenog lica ovdje, radi regulisanja potrebne papirologije za odlazak i rad u Njemačkoj", rekao je David Perčobić iz Zavoda.
Iz Zavoda poručuju da žele da spriječe zloupotrebe pri zapošljavanju, dodajući da naši radnici moraju aplicirati iz Crne Gore, preko Zavoda i Ambasade, da bi dobili posao u Njemačkoj. A svi oni koji su tražili azil u Njemačkoj, naredne dvije godine nemaju pravo da traže posao u toj zemlji.
( TV Vijesti/Marko Mišić )