Uslovi za Verige bi ugrozili državu
Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Raško Konjević, u mišljenju je navelo da podržavaju nastavak aktivnosti usmjerenih ka jačanju privredne saradnje sa Azerbejdžanom, ali ukazuje da bi oslobađanje izvođača i podizvođača svih poreza, carina, akciza i taksi imalo potencijalne rizike
Nastavak prakse potpunih poreskih oslobađanja za izvođače radova i druge na velikim kapitalnim projektima može ugroziti stabilnost poreskog sistema, stav je Ministarstva finansija povodom predloga Azerbejdžana da grade most Verige i obilaznicu oko Tivta za 175 miliona eura uz uslov da izvođači i podizvođači budu oslobođeni svih dažbina.
Iz Ministarstva finansija “Vijestima” su kazali da im se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva 20. juna ove godine obratilo sa zahtjevom za davanje mišljenja na predlog Informacije o mogućnostima ostvarivanja saradnje u oblasti infrastrukturnih projekata sa Azerbejdžanom.
Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Raško Konjević, u mišljenju je navelo da podržavaju nastavak aktivnosti usmjerenih ka jačanju privredne saradnje sa Azerbejdžanom, ali ukazuje da bi oslobađanje izvođača i podizvođača svih poreza, carina, akciza i taksi imalo potencijalne rizike.
Kako objašnjavaju, predlog se razlikuje u odnosu na predlog koji se primjenjuje kod izgradnje autoputa, jer se pored izvođača planira potpuno oslobađanje i podizvođača radova.
“Uvođenje poreskih oslobađanja kod poreza na dodatu vrijednost na određen način vraća u poreski sistem porez na promet proizvoda, a koji je napušten prije 14 godina. Poresko oslobađanje za druge vrste poreza direktno narušava konkurenciju, što je suprotno pravilima o kontroli državne pomoći”, rekli su iz Ministarstva.
Posebno je, kako dodaju, problematično poresko oslobađanje doprinosa za socijalno osiguranje, jer bi to uskratilo zaposlenima pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje. Navode da je uvođenje oslobađanja od plaćanja PDV-a i akciza u direktnoj suprotnosti sa evropskim zakonodavstvom, što bi za posljedicu imalo vrlo negativnu reakciju EU, a s obzirom na to da je poglavlje 16 - Oporezivanje otvoreno, a uvođenje rješenja suprotnih zakonodavstvu EU doveli bi u pitanje pregovaračku poziciju i program pristupanja.
U Informaciji je navedeno da aranžman predstavlja određeni vid garancije države, koju bi država izdala dok bi se Monteput javio kao zajmoprimac.
“Sporazumom sa Azerbejdžanom trebalo bi jasno definisati da obaveza servisiranja duga pada isključivo na Monteput ili novu kompaniju”, kazali su iz Ministarstva.
Informacijom je navedeno da se, kao garancija, može obezbijediti i zaloga komercijalne funkcije tunela Sozina, ali, kako navode iz Ministarstva ostaje nejasno ko će snositi troškove otplate kredita, ako ova sredstva ne budu dovoljna da podmire sve troškove.
U Ministarstvu smatraju da u ekspertsko-pregovaračkom timu sa Azerbejdžanom treba da budu i predstavnici tog resora Novo Radović i Dragan Darmanović, kao i direktor Uprave za javne nabavke Mersad Mujević.
Ekspertsko-pregovarački tim treba da ima u vidu već ustanovljene obaveze koje Crna Gora ima prema EU u vezi funkcionisanja poreskog i carinskog sistema.
S obzirom na moguće prolongiranje početka planiranih radova na projektu, do kojih može doći zbog nepripremljene projektne dokumentacije, zatim dokumentacije koja se tiče uticaja projekta na životnu sredinu, kao i druge dokumentacije, Ministarstvo finansija predlaže da jedan od zaključaka bude da će se ugovor o zajmu potpisati nakon dobijanja građevinske dozvole za izgradnju mosta Verige .
“Prioritet, u okviru ukupnog projekta, treba da bude izgradnja mosta Verige , kako bi se od naknade za korišćenje mosta vraćao kredit i obezbjeđivala likvidna sredstva za nastavak radova na ukupnom projektu, od aerodroma Tivat do mosta Verige , i kasnijoj fazi od mosta Verige do Herceg Novog. Međunarodnim sporazumom, trebalo bi definisati ukupan iznos potencijalnog zaduženja, koje bi bilo, kao što je i predloženo, do 175 miliona eura. Ugovorom o zajmu, koji bi slijedio nakon što bude pripremljena projektna dokumentacija po fazama, biće određen iznos zaduženja za svaku fazu pojedinačno, kao i uslovi zajma o, kojima će se pregovarati sa zajmodavcem”, rekli su iz Ministarstva.
Obim oslobađanja od poreza, kako dodaju, će biti definisan tokom daljih pregovora, ali ne više nego što je predviđeno ugovorima sa međunarodnim finansijskim institucijama.
Iz Ministarstva ukazuju da mogućnost primjene odredbe Zakona o javnim nabavkama, kojom je propisano da se ovaj zakon ne primjenjuje na nabavke koje se sprovode po posebnim pravilima na osnovu međunarodnog sporazuma, treba dodatno ispitati tokom pregovora i imati u vidu principe na koje ukazuje Evropska komisija.
Raskorak u naplati mostarine i kredita bio bi katastrofa
Iz Ministarstva finansija napominju da bi, u situaciji kada je budžet izložen velikom pritisku za refinansiranje postojećih kredita i, kasnije, otplati kredita za izgradnju dijela autoputa, kada je javni dug iznad 60 odsto, a trošak po osnovu kamata na godišnjem nivou u stalnom porastu i na nivou od oko dva odsto BDP-a, bilo kakvo vremensko razmimoilaženje potencijalnih prihoda od "mostarine" i obaveza po osnovu vraćanja kredita dovelo javne finansija Crne Gore u tešku situaciju.
Iz Ministarstva podsjećaju da je Vlada nedavno upoznata sa obavezama otplate dugova i finansiranja potencijalnog deficita u petogodišnjem periodu. Preliminarni podaci pokazuju da će za servisiranje otplate duga i finansiranje potencijalnog deficita u 2017. i 2018. godini trebati po oko 250 miliona eura, 2019. oko 500 miliona, 2020. oko 550 miliona i 2021. oko 400 miliona eura.
( Marija Mirjačić, Biljana Matijašević )