Pljevljak prikuplja stare predmete: Zbirka svjedok prošlosti
Vlasnik je kolekcije srebrnih i papirnih perpera iz 1909. godine, a posjeduje i novac korišćen u državi Srba, Hrvata i Slovenaca
Sedamdesetdvogodišnji Vito Đaković godinama sakuplja stare predmete, u namjeri da od zaborava sačuva djela koje su stvarale generacije prije nas. Stari novac, medalje, lampe, fenjeri, kace, blanje, obravnice, vreće, kolijevke, samo su dio eksponata koji Vito čuva u svom domu u pljevaljskom selu Odžak.
Ovaj penzionisani nastavnik likovnog vaspitanja, već četrdeset godina, prikupljao je predmete za svoju zbirku, koja svjedoči o životu predaka i uslovima u kojima su živjeli.
Dio eksponata smjestio je u svoj podrum, a one najvrednije čuva u svom stanu, nedaleko od OŠ „Mihailo Žugić“, iz koje je, nakon 45 godina rada, pošao u mirovinu.
„Sakupljao sam sve ono što mi je zapalo za oko kako bih te predmete sačuvao od zaborava i zadovoljio svoju dušu“, priča ovaj sedamdesedvogodišnjak, objašnjavajući namjenu svakog od predmeta, koje je izložio u svom „muzeju“.
„Ovo vam je debe, mali drveni sud, u kojem su čobani nosili kajmak za užinu. A i ovaj predmet se koristio u istu svrhu“, kaže Đaković, pokazujući okrugli drveni predmet sa poklopcem, nalik kutiji za nakit.
Tu je i šaraman koji se koristio za blanjanje, bremenica u kojoj su domaćice donosile vodu sa izvora, ćupovi, stupe, preslice, vretena i mnogi drugi predmeti, za koje mlade generacije nikada nisu čule.
„Sve su ovo stvari kojima su se ljudi u našem kraju koristili. Svaki predmet ima svoju priču“, kaže Đaković, dodajući da zbog slabijeg zdravstvenog stanja, u poslednje vrijeme, manje brine o svojoj vrijednoj kolekciji.
Namjerava da je jednog dana preda Zavičajnom muzeju, ili nekoj drugoj ustanovi koja pokaže interesovanje za to.
Osim starih predmeta, Vito ima i vrijednu kolekciju novčanica koje je sakupljao preko četrdeset godina.
Vlasnik je kolekcije srebrnih i papirnih perpera iz 1909. godine.
Osim njih posjeduje i stari novac iz Rusije, Čilea, Irske, Libije, Indije, Albanije, Turske, Španije, Mađarske, Njemačke, Čehoslovačke i mnogih drugih država. Tu je i novac koji je korišćen u državi Srba, Hrvata i Slovenaca, zatim hrvatske kune iz Drugog svjetskog rata, a posebno mjesto zauzima novac koji je korišćen u poslijeratnoj Jugoslaviji.
Brojna je i kolekcija novčanica, iz perioda hiperinflacije.
“Numizmatikom sam se počeo baviti iz radoznalosti. Privlačila su me umjetnička rješenja na njima, a poslije je sve prešlo u strast. Svaki ovaj novčić za sebe je neka vrsta umjetničkog djela. Radeći posao prosvjetnog radnika dolazio sam u kontakt sa dosta ljudi. Kada bi neko od njih ispričao da ima stari novac, ja sam ga odmah od njih otkupljivao. Nikada ništa nisam uzeo a da nisam platio. Nikada nijednu novčanicu nisam prodao, samo sam razmjenjivao sa kolekcionarima”, tvrdi Đaković i dodaje da se veoma malo ljudi u Pljevljima bavi numizmatikom.
Kolekcionar je i medalja među kojima su najvrednije one iz Balkanskih ratova, a posjeduje i kolekciju od više stotina znački, koje je godinama sakupljao.
Posebno mu je draga kolekcija sa logom pljevaljskih preduzeća, „Prevoz-Pljevlja“, ŠIK „Velimir Jakić“, „Uzor“, „Monter“, Pljevaljska banka i drugi koji su nestali u periodu tranzicije. Među značkama vrijedna je i zbirka sa motivima Titovih štafeta.
( Goran Malidžan )