Green Home: Podrškom predloga, poslanici ruše višedecenijski razvojni koncept
Navodi se da poslanicima ostaje da odluče da li će se država pridružiti zemljama na Jadranu koje se bore protiv eksploatacije ugljovodonika, pri čemu je 15. juna Vlada Republike Hrvatske zvanično obustavila dalja istraživanja nafte iz Jadrana i ocijenila ih kao neprihvatljiva
Glasanjem za Predlog odluke o dodjeli koncesije za naftu i gas poslanici će preuzeti društvenu i moralnu odgovornost za rušenje višedecenijskog razvojnog koncepta zasnovanog na zaštiti i održivoj upotrebi prirodnih resursa, zarad brze zarade i kratkoročnih interesa jedne uske lobističke grupe koja po svemu sudeći srlja i vodi zemlju u propast.
To se navodi u apelu poslanicima “Grin Houma” da ne glasaju za tu odluku, koja bi danas trebalo da s enađe na dbevnom redu parlamenta.
“Crna Gora je u prvom članu svog Ustava proglašena ekološkom državom, potvrđenog u Skupštini Crne Gore 1991 godine, što jasno govori o njenom državnom razvojnom opredjeljenu.Podsjećamo članove Parlamenta da je Crna Gora usvajanjem ove odluke se udaljava i krši obaveze preuzete kroz Sporazum o klimi koji je Crna Gora potpisala u Parizu u decembru 2015. godine gdje smo se obavezali da ćemo napuštati postepeno korišćenje fosilnih goriva zajedno sa drugih 200 zemalja", piše u apelu.
Navodi se da poslanicima ostaje da odluče da li će se država pridružiti zemljama na Jadranu koje se bore protiv eksploatacije ugljovodonika, pri čemu je 15. juna Vlada Republike Hrvatske zvanično obustavila dalja istraživanja nafte iz Jadrana i ocijenila ih kao neprihvatljiva.
"Nasilnim porođajem ugovora o dodjeli koncesije za ugljovodonike,nedopustivo se ide ispred finalizacije Programa za istraživanje ugljovodonika i Nacrta Izvještaja strateške procjene uticaja na životnu sredinu koji je u procesu nacionalnih i prekograničnih konsultacija primio preko 600 komentara, te privukao pažnju kako članova Evropskog parlamenta, tako i Evropske komisije. Prije razmatranja Prijedloga odluke, Vlada Crne Gore mora pružiti još niz odgovora na pitanja - zašto izbjegava transpoziciju evropske Direktive o sigurnosti priobalnih naftnih i gasnih operacija na moru (2013/30/EU), kakav konkretan uticaj ove operacije imaju na lokalnu ekonomiju, kakve štete u životnoj sredini mogu nastati i stvarnoj ekonomskoj isplativosti", piše u apelu.
Podsjeća se da tokom javnih rasprava za stratešku pocjenu uticaja, nijedan pouzdan ekonomski parametar o dobiti i gubitku nije javno predstavljen, niti obračun o štetama u ribarstvu, u turizmu i vezanim sektorima, arheološkim nalazištima...
"Da ne govorimo o izlivima nafte i gasa ne samo u vanrednim nego i redovnim operacijama. Iz turizma se generiše oko 8.000.000 eura, a postoje i nagađanja da u slučaju komercijalnih nalazišta gasa u crnogorskom moru, dobit neće ići preko milijardu. Gdje je tu dobit za građane? Ministarstvo ekonomije deklarativno garantuje primjenu najviših standarda u zaštiti životne sredine prilikom bušenja i prekopavanja podmorja iako, nema plana za hazarde, niti država posjeduje elementarne uslove za započinjanje ovog visokorizičnog projekta u vidu obučenog i iskusnog kadra, specijalizovanih plovila ili opreme za kontrolu i apsorpciju izlivenih naftnih mrlja i industrijskog otpada.
Slučaj velike nesreće povezane sa crpljenjem ugljovodonika na moru će imati ozbiljne i nepovratne posljedice na životnu sredinu mora i obale, a Crna Gora nema kapaciteta da nadgleda proces istraživanja, kontroliše i spriječi nesreće, što je kasičan modus operandi fosilne industrije kojoj nije stalo ni do lokalne ekonomije, ni do životne sredine, ni do ljudi. Bitan im je samo njihov profit i često u bezglavom stremljenju za vlastitim ciljevima pribjegavaju metodama manipulacije i korupcije.
Istraživanje u tri primorska grada (Baru, Budvi i Ulcinju) koje je u februaru 2016 godine sprovela NVO Green Home potvrđuje da građani nemaju elementarne informacije o posljedicama koje istraživanja i proizvodnja ugljovodonika nosi sa sobom. Čak i na malom uzorku od 300 ispitanika utvrđeno je da 2/3 građana nisu čule ili niti razumiju šta ovaj projekat podrazumijeva, dok 80% građana smatra da je razvijanje turizma na našem primorju ključno.
Iz tog razloga još jednom pozivamo poslanike da pokažu političku odgovornost i ne dopuste da ovakvi štetni ugovori dobiju odobrenje i unište ekološku budućnost Crne Gore", piše u apelu.
( Dejan Peruničić )