Vodimo li računa o količini kalorija koje unosimo?
Ako je potrebno da izgubite na težini, budite u tome umjereni. Zaboravite drastične dijete koje obećavaju skidanje pet kilograma za nedjelju dana
Postali smo ljudi koji brinu o količini konzumiranih kalorija i to je dobro. Znamo za povezanost između količine primljenih kalorija i onoga što pokaže kazaljka na kućnoj vagi ili broja sakoa ili haljine koje tražimo kad kupujemo odjeću.
Riječ „kalorija“ dolazi od latinske riječi calor, a znači „toplina“, to jest označava potencijalnu energiju u hrani koju jedemo. Kao što automobilu nije potreban benzin da bi dobio energiju za pokretanje, tako mi „izgaramo“ hranu kako bi stekli energiju za hodanje, govor, rad, igra i čak spavanje. Na primjer, u količini od 10 dg neobrano mlijeko sadrži 70 kalorija, kisjela pavlaka 216, dva jaja 160, svinjsko pečenje 190, kobasice 450, slanina 700, puter 750, med 320, jabuke 60, orasi 700, konjak 340.
Naravno, što smo više aktivni, potrebno nam je više energije, tj. više kalorija.
Gotovo sva hrana i pića mogu se svesti na tri hranljive hemijske supstance: bjelančevine, ugljeni hidrati i masti. Sva tri sastojka, u određenim razmjerama, su vitalna za uravnoteženu ishranu. Većina vrsta hrane, u različitim procentima, sadrži sva tri hranljiva sastojka. Hrana posebno bogata bjelančevinama je meso, živina, ribe, jaja, sir. Važni izvori ugljienih hidrata su voće, povrće, žitarice. Glavni izvori masti su meso, mliječni proizvodi, ulja, orasi.
Važno je istaći da se ta tri sastojka razlikuju u svojoj kalorijskoj vrijednosti. Dok većina bjelančevina i ugljenih hidrata na svakih tri dekagrama oslobađa oko 120 kalorija, tri dekagrama masti može da sadrži čak 240 kalorija. Upravo zato smanjenje samo masnoća koje jedemo može rezultirati znatnom razlikom u ukupnom dnevnom unosu kalorija. Nutricionisti preporučuju da smanjimo „masne“ kalorije s oko 1000 na 720 do 840 dnevno.
Danas, dok milioni ljudi nažalost gladuju, drugi milioni traže pomoć kako smanjiti unos kalorija s ciljem da izgube na težini, da žive duže i izgledaju ljepše. Ako dnevno, kroz 35 dana, konzumirate samo 100 „masnih“ kalorija više nego što ih izgarate u dnevnim aktivnostima, dobićete pola kilograma na tjelesnoj težini. Isto tako, ako dnevno stavljamo u hranu ili piće dodatnih samo četiri kašičice šećera, na kraju godine bićemo teži za 3 kilograma! Kalorije koje ne izgaramo skladište se u tijelu kao masno tkivo.
Razumljivo, kod kupovine hrane potrebno je pročitati informacije koje se nalaze na pakovanjima i koje govore o tome što pakovanje stvarno sadrži (količine kalorija, bjelančevina, ugljenih hidrata, masti, vitamina i minerala). Govore nam i koliko se obroka u njemu nalazi.
Stručnjaci preporučuju da saberete sve konzumirane kalorije tokom nedjelje, primljene hranom i pićem i da ih podijelite sa sedam kako bi vidjeli prosječni dnevni unos kalorija. Recimo da je ispalo 3200 kalorija, to je možda 700 više nego što vam je u stvari potrebno.
Manje od 100 godina unazad, gotovo sva naša hrana je dolazila iz naših vlastitih vrtova, voćnjaka. Međutim, danas je drugačije. Veliki dio naše hrane je rafinisan, prerađen zbog bolje pogodnosti, praktičnosti i temeljne kontrole kvaliteta. Lakše je pripremiti u našim danas više komplikovanim životima. Ta je hrana često obogaćena vitaminima i mineralima.
Ipak, uprkos svim tim prednostima i pogodnostima, mnogi od nas - i naše djece - jedu manje zdravu hranu nego što bi trebalo. Mi smo često potrošači tzv. brze hrane (fast food), koja sadrži prekomjerne količine masti, šećera ili soli. Jedemo više mesa nego što su naše potrebe za bjelančevinama. Konzumiramo više alkohola nego što bi trebalo. I zašto se onda čuditi što velik procenat ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu.
Za većinu od nas brojiti kalorije je jedan od načina kako se oduprijeti spomenutom trendu, kako preći na laganu, različitu i dobro uravnoteženu prehranu s cjelovitom hranom. Naučimo uz pomoć ishrane da se osjećamo, održavamo normalnom svoju tjelesnu težinu i nivo svoje energije visokom.
Ako je potrebno da izgubite na težini, budite u tome umjereni. Zaboravite drastične dijete koje obećavaju skidanje 5 kilograma za nedjelju dana. Pola do jednog kilograma sedmično je medicinski razumno.
Činite to postepeno i imaće te mnogo bolje šanse da održavate tako smanjenu težinu.
Učinite da vam kontrola kalorija i uravnotežena prehrana, plus redovna fizička aktivnost, postanu stil života.
Više ćete uživati u životu i imaćete duži život za uživanje.
( Ivo Belan )