Opštine zapošljavale mimo zakona, platiće dug
Opštine koje imaju reprogram poreskog duga ne mogu da zapošljavaju bez saglasnosti ministarstva. Poreski dug 90 miliona
Opštine koje imaju ugovore sa Ministarstvom finansija o reprogramu poreskih obaveza, a koje su proteklih mjeseci bez saglasnosti ministarstva objavljivali oglase i zapošljavali radnike, rizikuju raskid tog ugovora i prinudnu naplatu poreskog duga.
Prema informacijama “Vijesti” Ministarstvo finansija i Zavod za zapošljavanje prave analizu i upoređuju podatke, a uskoro bi o tome raspravljala i Vlada. Ugovori o reprogramu duga potpisivani su 2014. i 2015. godine, a ukupan poreski dug tih 16 opština iznosio je 90 miliona eura.
Novi direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević kazao je juče da je 12 opština koje imaju ugovore o reprogramu poreskih obaveza od 21. maja raspisalo oglase za zapošljavanje 204 radnika bez prethodne saglasnosti Ministarstva koja je obavezna tim ugovorom.
On je naveo da Zavod prema zakonu nema pravo da odbije objavljivanje poslatog oglasa, zbog čega je odlučio da o ovim slučajevima obavijesti Ministarstvo finansija i javnost.
"Ovi oglasi, osim što su objavljeni bez saglasnosti Ministarstva finansija, objavljeni su prije stupanja na funkcije kontrolora u tim opštinama predviđenim Sporazumom o slobodnim izborima. Najviše oglasa raspisala je Opština Budva 67 za 20 dana. U 85 odsto oglasa rok za prijavljivanje je manji od 15 dana. Iako se u većem broju slučajeva radi o sezonskom zapošljavanju, prekršena je procedura", kazao je Milošević.
Na pitanje da li zbog kršenja obaveza Ministarstvo finansija može raskinuti ugovore o reprogramu poreskih obaveza sa tim opštinama i krenuti u naplatu poreskog duga, Milošević je kazao da to nije u njegovoj nadležnosti, ali da svako kršenje ugovora vuče posljedice.
Osim Budve, oglase bez saglasnosti objavljivali su Bar, Nikšić, Andrijevica, Plav, Berane, Pljevlja, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Ulcinj i Rožaje. Milošević je naveo i da će Zavod podnijeti dvije krivične prijave protiv NN lica zbog falsifikovanja dokumentacije kojim su željeli obezbijediti primanje naknada.
Na pitanje da li ima opstrukcija u svom radu od kolega, novi direktor je kazao da nema od zaposlenih ali ima naznaka opstrukcija od bivše direktorice koja je odlukom Vlade postala neka vrsta njegovog kontrolora. On je kazao da će biti spreman da sankcioniše sve opstrukcije.
Majke će moći i na drugi način da dokažu pravo na naknadu
Majke sa troje i više djece koje nijesu mogle ostvariti pravo na naknadu zbog nepostojanja dokumentacije u državnim institucijama mogli bi u drugostepenom postupku kod Ministarstva rada i socijalnog staranja svoj staž i uplate osiguranja da dokažu i drugim dokumentima poput ovjeravanih zdravstvenih knjižica i kartona. Milošević je kazao je da je to predloženo na sastanku sa ministrom rada i socijalnog staranja Borisom Marićem.
On je naveo da je, kada je došao na tu funkciju prije osam dana, dao nalog da se provjeri kako je za grupi majki iz Rožaja nestala dokumentacija iz tog Biroa rada.
"Otkriveno je da nije bilo prekršaja službenika jer je zakonom predviđeno da se dokumentacija čuva 10 godina, a njihovi zahtjevi odnosili su se na period prije toga", kazao je Milošević. Naknada je odobrena za 12.148 majki, 2.127 zahtjeva je odbijeno a sada je u proceduri još 1.389.
( Goran Kapor )