Izmjene zakona o zaradama u javnom sektoru u julu

Zakon o zaradama u javnom sektoru, kako je kazao ministar finansija Raško Konjević, ima osam spornih stavki čija primjena je nejasna, ali i nemoguća ili otežana u praksi. On je na sjednici Odbora za ekonomiju naveo da je napravljena analiza koja je dostavljena potpredsjedniku Vlada za ekonomsku politiku Vujici Lazoviću, koji je, kako je kazao, bio zadužen za pripremu i praćenje tog zakona koji je stupio na snagu u martu i napravio veliki broj problema.

Kako je tada najavljivano cilj toga zakona bio je da izjednači zarade u javnom sektoru u odnosu na zvanja i obim posla, kao i da bi se smanjile plate članovima uprava u državnim kompanijama koje su mnogim slučajevima bile višestruko veće nego ministarske. Predsjednik odbora Aleksandar Damjanović je pozvao kolege da pripreme izmjene zakona jer će to zbog jednostavnije procedure uraditi brže nego Vlada, kako bi Skupština o izmjeni zakona raspravljala već u julu i što prije se otklonili problemi.

Na probleme u sprovođenju zakona Odboru su se žalile prvo opštine Berane i Petnjica, a zatim još nekoliko. Probleme sa primjenom je imao i Javni servis RTCG.

Ministar je naveo da ima nepreciznosti kod koeficijenata za zanatska zanimanja u komunalnim preduzećima zbog čega su im zarade manje, što smatra nepravednim. Kazao je da je kod zanimanja gdje po prirodi posla imaju veliki broj dežurstava, noćnog rada i rada u otežanim uslovima, problem što naknade po zakonu mogu da čine najviše do 45 odsto osnovne zarade a da kod ovih poslova to treba da bude više.

Kazao je da je odredbama zakona predviđeno da izjednačavanje zarada ne važi za zaposlene u Centralnoj banci Crne Gore, nezavisnom pravnom licu čiji je osnivač država ili vrši javna ovlašćenja a koje se pretežno finansira iz sredstava međunarodnih organizacija (Agencija za kontrolu letjenja), kao i u Crvenom krstu Crne Gore.

"Stavka da se zakonska ograničenja ne odnose na zaposlene u privrednom društvu kod kojih je ugovorom o dokapitalizaciji sa stranim pravnim licem uređeno pitanje zarada se odnosila na Elektroprivredu, ali kako je ugovor A2A i EPCG van snage već godinu, sada bi i oni trebalo da potpadaju pod ovaj zakon. Takođe predviđeno je da se izjednačavanje zarada ne odnosi na privredna društva koja su u većinskom vlasništvu države a ostvaruje dobit u poslovanju i uredno izmiruje sve svoje obaveze. Međutim, to se sada ne može odnositi na Plantaže i Aerodrome Crne Gore jer prikazuju profit ali nisu izmirili obaveze prema državi za porez", kazao je Konjević.

On je naveo da se ovim zakonom definiše jedinstvena obračunska vrijednost od 90 eura bruto, ali da je kod nekih opština ta vrijednost bila veća zbog čega sada moraju da smanje zarade.

Konjević je podsjetio da su ovaj zakon usvojili DPS i Pozitivna sa partnerima, zbog čega snose političku odgovornost. Zakonom su kako je kazao povećane zarade funkcionerima i nekim kategorijama, zbog čega u budžetu za zarade zaposlenih sada nedostaje 16 miliona eura.

"Najviše novca nedostaje za zarade u zdravstvu 7,2 miliona, u prosvjeti 6,8 miliona i u sudstvu i tužilaštvu oko milion", kazao je Konjević navodeći da će novac za to kao i za nedostajući dio za isplatu socijalnih davanja obezbjediti naplatom poreskog duga.

Poslanik DPS-a Rešid Adrović kazao je da se Opština Berane žali da ne može isplatiti sve obaveze iz budžeta a da je od prošlih izbora broj zaposlenih povećan za 180. Pitao je ministra kako je ministarstvo, s obzirom da ta Opština ima ugovor o reprogramiranju poreskih obaveza, davalo saglasnosti na ta zapošljavanje.

"Ministarstvo je od početka godine do 19. maja (kada je došlo do smjene bivšeg ministra Radoja Žugića sporazumu sa opozicijom prim. aut) dalo 866 saglasnosti za zapošljavanja u javnom sektoru i pored informacije o manjku u budžetu od 16 miliona za isplate zarada. Imamo iz tog perioda situacije da ministar jedan dan ne daje saglasnost, a narednog dana je ipak da", odgovorio je Konjević.

Poslanik DPS-a Zoran Jelić je kazao da se ipak mora imati u vidu koliko je službenika u tom periodu napustilo službu, kao i koliko će 200 novih službenika kontrolora prema sporazumu sa opozicijom koštati budžet.

Predstavnik Privredne komore Aleksandar Mitrović kazao je da ovaj zakon stvara velike probleme u radu preduzeća u kojima država ima vlasništvo i da zbog ograničenja gube konkurentnost na tržištu.

"Ako zbog ovog zakona smanje zarade zaposlenima, rizikuju da izgube sudski spor jer je drugačije definisano Zakonom o radu. Smatram da treba izbrisati satavove 5 i 6 u članu 2", naveo je Mitrović.

( Goran Kapor )