Herceg Novi: Klizište prijeti školi u Savini

Direktor OŠ “Milan Vuković” Željko Bojović zatražio je od Opštine Herceg Novi da se utvrdi stanje klizišta na kome je sagrađena škola koju pohađa oko 750 đaka.

Nova školska zgrada, koja baštini tradiciju najstarije obrazovne ustanove u hercegnovskom kraju, izgrađena je 1982. godine, ali je prije nekoliko godina zbog klizišta oštećena, a potom sanirana.

Bojović navodi da su oštećenja i danas vidljiva i da se povećavaju, naročito na fiskulturnoj sali.

Odlukom Ministarstva prosvjete, prije mjesec i po zatvoren je vrtić “Naša radost”, udaljen samo stotinak metara od škole.

Nakon pada nastrešnice, nadležni su procijenili da boravak djece u vrtiću nije siguran.

U hercegnovskom naselju Savina, gdje su izgrađene škola “Milan Vuković” i vrtić i gdje se nalazi jedan od najljepših sakralnih objekata arhitekture 18. vijeka - kompleks manastira Savina, aktivno je klizište.

Stručnjaci objašnjavaju da su objekti na tom području izgrađeni na krečnjačkoj drobini dubokoj i do 20 metara. Riječ je o oko pet hektara površine.

Velike količine padavina, ali i podzemne vode čiji su vodotoci naglom i često nekontrolisanom gradnjom skrenuti, dodatno usložnjavaju problem.

U Savinskoj dubravi, najatraktivnijem dijelu Savine koja je zaštićeni park prirode, posljednjih godina nikle su ogromne stambene zgrade koje, kako tvrde stručnjaci, dodatno opterećuju nestabilno tlo.

Nije pomoglo ni to što je hercegnovska Skupština u nekoliko navrata donosila odluke kojom se zabranjuje svaka gradnja u tom dijelu grada.

Zabrana gradnje i danas je na snazi, dok se ne usvoji urbanistički projekat za taj dio grada.

Koliko su poštovane te odluke vidi se iz podatka da je od 50 hektara zelenih površina - ostalo tek manje od 20 hektara.

Mojdež i Podi pretrpjeli ogromnu štetu

Sa više od 30 aktivnih klizišta, opština Herceg Novi je najugroženija u Crnoj Gori, upozoravaju bokeljski ekolozi.

Apeluju da geolozi, hidrogeolozi i geofizičari obavezno budu u timovima za planiranje prostora, kako bi se spriječile katastrofe izazvane klizanjem tla.

U posljedicama klizišta prije 12 godina stradalo je selo Mojdež, u zaleđu Herceg Novog.

Uništena je putna, elektro i vodovodna infrastruktura, stambeni objekti, groblje i površine pod maslinjacima i drugim poljoprivrednim kulturama.

I zaseok Mištica na Podima pretrpio je prije osam godina ogromna oštećenja zbog klizišta pokrenutog nasipanjem zemlje prilikom gradnje puta Meljine - Sitnica. Tada su uništene 24 kuće, putna, elektro i vodovodna infrastruktura.

Obilne kiše pokrenule su prije devet godina i klizište u naselju Bajkovina, u neposrednoj blizini servisne zone u Igalu.

Manja klizišta su uočljiva u skoro svim djelovima grada i opštine.

Na Kanli kuli vidljive pukotine, neophodna sanacija

I tvrđava Kanli kula, jedna od najljepših ljetnih pozornica na Jadranu, ugrožena je zbog klizanja tla.

Stručnjaci Uprave za zaštitu spomenika kulture upozoravaju da je do iduće sezone potrebno izvršiti geomehanička istraživanja, a potom i elaborate statičke sanacije.

Ljetnja pozornica izgrađena je 1965. godine, kada je i tvrđava sanirana.

Rekonstrukcija pozornice urađena je nakon razornog zemljotresa 1979. Od tada nije bilo značajnijih zahvata na tvrđavi. Danas su vidljive pukotine i do 15 centimetara na zidinama kule.

Mletački inženjer Đakomo Binardi još 1703. godine naveo je da su, i pored popravke, na Kanli kuli primjetne pukotine, “što može da bude razultat i stalnog pomjeranja tla”.

Turska tvrđava Kanli kula - 'krvava kula” predstavlja dio fortifikacionog sistema Starog grada.

Ne zna se tačno vrijeme gradnje, ali se pretpostavlja da je počeo još u srednjem vijeku. Konačni oblik tvrđavi dali su Turci, dok su Mlečani, nakon osvajanja Herceg Novog, izvršili određene popravke u ratu znatno oštećene tvrđave.

( Slavica Kosić )