Građani smatraju da je medijima najviše stalo do interesa onih koji imaju političku moć

Građani Crne Gore se najčešće informišu putem TV programa, internet portala i društvenih mreža, a najviše pažnje, skoro 35 odsto, poklanjaju zabavnim sadržajima. Približno jednako su zainteresovani za informativno-politički (21,6%) i sportski program (19,6%).

To su rezultati istraživanja “Percepcija građana i novinara o medijima u Crnoj Gori”, koje je radila agencija “Damar”.

Građani nisu uvjereni da mediji vode računa o njihovim interesima, da štite demokratiju, da im je istina na prvom mjestu, da su nepristrasni. Takav stav ima između 10,4 i 16,6 odsto ispitanika.

Nešto preko polovine ispitanika smatra da je crnogorskim medijima, prije svega, stalo do interesa onih koji imaju političku moć. Da mediji brinu o interesima građana, pokazalo je istraživanje, vjeruje tek 13,4% ispitanika.

Skoro 2/3 anketiranih građana i preko polovine novinara vjeruju da su mediji u Crnoj Gori spremni da, radi povećanja tiraža i rejtinga, objavljuju senzacionalističke informacije.

Građani vjeruju (51,0%) i da političke partije imaju potpuni uticaj na uređivačku politiku medija, dok svaki treći novinar smatra da na uređivačku politiku utiče sam vlasnik medija.

Oko dvije trećine građana i novinara smatra da bi, radi ukupnog poboljšanja rada i slobode medija, država trebalo da finansijski pomaže medije koji ispunjavaju svoju društvenu ulogu.

Građani i novinari su saglasni i da bi novinari trebalo da imaju licencu za rad, da bi trebalo zakonom definisati ko je novinar, da se novinari specijalizuju za uže tematske oblasti...

Saglasni su i da novinari i imovina medija u Crnoj Gori nisu bezbjedni, ali i da novinari ne bi trebalo samo da ukazuju na probleme, već i da ispituju i traže moguća riješenja, odnosno odgovore.

Novinari, s druge strane (55,9%), smatraju da danas imaju više posla, nego prošle godine. Tek oko trećina ispitanih novinara kaže da je obim posla identičan obimu iz prethodne godine.

Skoro polovina (49,3%) novinara je kazala da u prosjeku dnevno radi sedam do devet sati. Preko devet sati, pokazalo je istraživanje, radi 14,7% anketiranih.

Veću platu u odnosu na prošlu godinu ima nešto više od trećine anketiranih novinara, odnosno urednika, a svaki drugi novinar radi za istu platu kao lani. Plata je smanjena svakom desetom novinaru, pokazalo je istraživanje.

Oko 8 osam odsto anketiranih novinara i urednika kaže da se ne osjeća sigurnim dok obavlja svoj posao. Pritiscima i ucjenama je, pokazalo je istraživanje, tokom rada bio izložen svaki četvrti novinar/urednik, a svaki drugi među njima navodi da su pritistci i ucjene dolazili od onih od kojima je novinar ivzještavao.

Svaki peti novinar kaže da je na njega pritisak vršio urednik ili su pritisci dolazili od ekonomskih i političkih centara moći.

Novinari uglavnom ne mogu da procijene kako će u narednih pet godina izgledati ekonomski položaj medija u Crnoj Gori, dok svaki treći vjeruje da će ta kretanja biti u negativnom smjeru.

Sa optimizmom na budućnost crnogorskih medija gleda tek 17,6% ispitanika.

Približno isto toliko njih vjeruje da će u narednih pet godina mediji u Crnoj Gori biti slobodniji.

Prema mišljenju anketiranih novinara, najveći problemi sa kojima se suočavaju mediji u Crnoj Gori su loša finansijska situacija u medijima, nizak životni standard zaposlenih u medijima, polarizacija medijske scene, nedostatak samoregulacije. Smatraju i da je u Crnoj Gori, na malom tržištu, mnogo medija.

Dodaju i da u medijima fali integriteta, kredibiliteta, znanja i sposobnosti novinara, odnosno urednika, da je konkurencija među medijima nelojalna, da su izloženi pritistcima i uticajima političkih partija i ekonomskih centara moći, nevladinih organizacija, organizovanog kriminala i vlasnika medija.

Smatraju i da medijima rukovode “istrošeni” novinari i urednici.

U istraživanju je učestvovalo 1.000 građana i 136 novinara/urednika iz devet crnogorskih opština - Podgorica, Nikšić, Cetinje, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Ulcinj, Bar i Herceg Novi.

( Damira Kalač )