Skupštinski odbor: Podržano formiranje Nacionalnog centra za autizam
„Cilj je da se kroz socijalnu dimenziju djeca pripreme za normalan život, koliko je to moguće i veoma je važno da oni imaju kvalitetan nastavak u društvu od momenta kada ne budu pod zaštitom roditelja“, istakao je Jelić
Skupštini Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje jednoglasno je podržao formiranje Nacionalnog centra za autizam, što je predviđeno izmjenama Zakona o zdravstvu.
Izmjene zakona predložio je 41 poslanik.
Prema predlogu, Vlada bi trebala da formira taj centar u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.
Funkcioner Demokratskog fronta, Emilo Labudović, kazao je da autizam nije sporedična pojava već sve više poprima razmjere epidemije.
Prema njegovim riječima, ranije je na 60 hiljada stanovnika postojao jedan slučaj oboljelog od autizma, a sada se to dešava na 60 novorođene djece.
„Ako to nije dovoljna činjenica i podatak za opšti društveni alarm ja onda ne znam šta je“, rekao je Labudović.
Nacionalni centar za autizam će, prema njegovom uvjerenju, pomoći i autističnoj djeci i njihovim roditeljima.
Labudović je kazao da vrijeme otkrivanja autizma opredjeljuje dalji tok razvoja bolesti i ponašanje djeteta a, kako je dodao, najveći broj dijagnoza se nažalost i dalje uspostavlja u inostranstvu.
„Ovo je stanje koje zahtijeva najhitniju i najenergičniju reakciju društva, jer i te osobe su njegovi punopravni članovi“, istakao je Labudović.
Nacionalni centar za autizam se, kako je pojasnio, ne zamišlja kao zdravstvena ustanova gdje bi se tražila medicinska usluga već kao multidisciplanarna i edukovana javna ustanova.
Labudović je kazao da od budućeg Centra ne očekuje da liječi već organizuje, istražuje, sakuplja znanja i metode u pristupu autističnim osobama, i stvara tehničke i druge preduslove da se usluga što više približi pacijentu.
Prema njegovim riječima, ne zahtijeva se otvaranje bolnice već ustanove poput Instituta za javno zdravlje, koji će objediniti svoje napore i mogućnosti.
„Crna Gora, iako nema dovoljno kadrova, resursa, objekata i institucije koje se bave autizmom rascjepkano, ima mogućnosti da u ovoj oblasti napravi snažan iskorak“, ocijenio je Labudović.
On je ukazao da je rok za implementaciju zakona skraćen za pola godine. „Jer smatramo da je to dovoljno da se naprave prvi koraci a kad se formira Centar će sam sebe razvijati saradnjom sa pojedincim, nevladinim sektorom, međunarodnim institucijama i organizacijama koje su spremne novčano da pomognu“.
Predsjednik Odbora, Zoran Jelić rekao je da usluge Centra treba da budu besplatne i dostupne svima. „To je suština ovog zakona, kao i da se na sistemski način bavi stanjem koje eskalira iz godine u godinu“.
„Cilj je da se kroz socijalnu dimenziju djeca pripreme za normalan život, koliko je to moguće i veoma je važno da oni imaju kvalitetan nastavak u društvu od momenta kada ne budu pod zaštitom roditelja“, istakao je Jelić.
Ako nema kavlitetne socijalne usluge prema oboljelima od autizma, kako je istakao, onda ne može se imati na kvalitetno socijalno uključivanje u život i rad.
Jelić je kazao da je bitnije da se formira Centar za autizam nego gdje će on biti stacioniran.
Funkcioner Socijaldemokratske partije, Izet Bralić smatra da je krajnje vrijeme da se sa problem autizma na ozbiljniji način predstavi društvu i ono sa njim suoči.
On je rekao da je taj problem izraženiji u sredinama koje imaju manje razvijene zdravstvene ustanove i specijalnosti koje mogu taj problem prepoznati.
U pojedinim djelovima Crne Gore nema defektologa, logopeda pa će, prema riječima Bralića, implementacija zakona podrazumijevati izmjenu strukture zaposlenih u određenim institucijama i da će opet postojati nejednakost u dostupnosti usluga.
„Svi treba da razmotrimo da i amandmanski upotpunimo da taj Centar ima i svoje jedinice koje će biti bliže građanima i djeci“, rekao je Bralić.
On je kazao da je multisidsciplinarni pristup tom problemu neophodan i pozvao sve kolege, javnost, ministarstva da tome posvete pažnju i da to bude jedan od prioriteta
( Mina )