Iz godine u godinu se vrti priča o dugovanjima EKIP-a prema Pošti, a problem se ne rješava
"Ovaj problem ozbiljno utiče na poslovanje Pošte. Imamo zahtjeve za otvaranjem novih poslovnica, ali o tome ne možemo ni da razmišljamo", kazao je Kalezić, koji je na dužnost direktor Pošte postavljen prije dva mjeseca
Rasprava na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet o prošlogodišnjem finasijskom poslovanju Agencije za elektronske medije i poštansku djelatnost (EKIP) pokazala je da se iz godine u godinu vrti priča o dugovanjima tog regulatora prema Pošti Crne Gore po osnovu troška univerzalnog servisa, a da se problem i dalje ne rješava.
Ukupna dugovanja po tom osnovu narasla su, kako je saopštio danas direktor Pošte Ivan Kalezić, na 7,2 miliona eura.
Čelnici EKIP-a, direktor Zoran Sekulić i predsjednik odbora direktora Šaleta Đurović tvrde da ta suma nije tačna i da pošta fingira izvještaje.
EKIP i Pošta vode sudske sporove tim povodom.
Vlada u mišljenju na prošlogodišnje finansijsko poslovanje EKIP-a, ukazuje na značaj rešavanja problema oko naplate deficita univerzalnog servisa koji ugrožava položaj i održivost funkcionisanja poštanskog sistema i dovodi u pitanje održivost univerzalne postanske usluge, koja je definisana kao javni interes države.
Izvršna vlast nekoliko godina unazad od kada traje taj problem daje slična mišljenja, ali ne i predlog za rešenje problema.
"Ovaj problem ozbiljno utiče na poslovanje Pošte. Imamo zahtjeve za otvaranjem novih poslovnica, ali o tome ne možemo ni da razmišljamo", kazao je Kalezić, koji je na tu dužnost postavljen prije dva mjeseca.
Aleksandar Damjanović (SNP) rekao je da EKIP treba da plati dug Pošti jer je to obaveza shodno važećem Zakonu o poštanskoj djelatnosti.
"Izmjenama zakona se pokušava da se ova kompazacija prebaci na teret budžeta, pa se postavlja pitanje da li te milione treba da prihoduje država ili da se ostave na račun EKIP -a kao prihod od rada stranih mobilnih operatera. Zakonom je jasno definisano da ako se novac ne može pokriti neto troškovima za obavljanje poštanske usluge onda se on obezbjeđuje iz kompezacionog fonda EKIP-a što regulator ne radi", kazao je Damjanović.
Đurović ga je pitao kojim novcem da plate, a Damjanović je odgovorio iz gotovine od četiri miliona i iz depozita.
Damjanović je kazao da će predložiti izmjene ovogodišnjeg finansijskog plana EKIP -a kako bi se našao novac. Ocijenio je da ne bi bilo dobro da se umanji kapital Pošte zbog tog troška za univerzalini servis.
Zoran Jelić (DPS) je ocijenio da se iz godine u godinu ponavlja ista priča, a da se problem ne rešava. Dodao je da je EKIP namirila iz kompezacionog fonda onoliko koliko je mogla, te da bi trebalo vratiti staro zakonsko rešenje da se ostatak nadomjesti iz državnog budžeta. On je doveo u pitanje istinitost prikazane visine duga.
Šehović: 7,2 miliona nije malo
Nezavisni poslanik Damir Šehović kazao je da bi trebalo sistemski pristupiti problemu gdje bi se uključio parlamet, Vlada, pošta i EKIP. To u cilju da se problem riješi jer 7,2 miliona, smatra Šehović nije malo.
Đurović je kazao da je EKIP predlagao Pošti da se vansudski poravnaju i da plati 50 odsto, te da EKIP smatra da bi to bilo oko 300 hiljada eura. Kalezić je kazao da predlog nije prihvatljiv, zbog sume koja se nudi, te da je ona veća.
"Ako bi se uradila analiza, pokazalo bi se da taj trošak nije ni 10 odsto od ovih 7,2 miliona", tvrdi Sekulić.
Kalezić je rekao da ako bilo ko iz Pošte ne prikazuje tačno podatke, onda treba da krivično odgovara.
( Marija Mirjačić )