Let sa teretom od 60 miliona eura
U ekonomskom smislu, kada su nepokriveni gubici neke kompanije veći od njenog kapitala, to je znak da je ugrožen njen opstanak
Montenegro erlajns (MA) prošle godine poslovao je sa gubitkom od 10.386.432 eura, devet odsto većim nego 2014.
To piše u Izvještaju o poslovanju nacionalnog avioprevoznika, u koji su “Vijesti” imale uvid.
Akumulirani gubitak Montenegro erlajnsa na kraju prošle godine je 60.417.231 eura.
Prema tom dokumentu, prihodi MA u prošloj godini povećani su u odnosu na 2014. godinu 2,5 odsto na 67,7 miliona eura, dok su rashodi veći tri odsto i iznose 73.492.885 eura.
Na čelu Odbora direktora kompanije je Daliborka Pejović.
Kapital kompanije je negativan i na kraju 2015. godine i iznosi - 26.297.825 eura.
U ekonomskom smislu, kada su nepokriveni gubici neke kompanije veći od njenog kapitala, to je znak da je ugrožen njen opstanak.
Kompanija godinama opstaje zahvaljujući pomoći države.
Prema podacima “Vijesti” i istraživačkog centra MANS-a, Vlada je izdvajala značajna sredstva za opstanak MA od njenog osnivanja: do kraja 2014. godine po osnovu dokapitalizacija i davanja subvencija, uložila je 58,5 miliona eura, dok je zbog smanjenja akcijskog kapitala kompanije izgubila najmanje 14,3 miliona.
To znači da je “minus” države zbog višegodišnje pomoći avioprevozniku čak 73 miliona eura.
Zvanična dokumentacija otkriva da je Vlada kao dominantan osnivač u kontinuitetu ulagala značajna finansijska sredstva za održavanje likvidnosti kompanije, a jedan od načina ulaganja predstavljalo je povećanje osnovnog kapitala, pa je do kraja 2014. godine najmanje šest puta izvršena dokapitalizacija od 47,3 miliona eura.
Na osnovu odluka Vlade o osnivačkom ulogu i dokapitalizaciji od 1994. do 1997. godine, 11,2 miliona eura je evidentirano kao kapital MA.
U 2002. godini je uslijedila dokapitalizacija od 27 miliona, tri godine kasnije kapital je uvećan za još 2,1 milion, a 2009. godine za dodatnih 1,5 miliona.
Tokom 2014. godine dogodile su se još dvije dokapitalizacije od 3,7 i 1,6 miliona eura.
Većina potraživanja Vlade, koja su konvertovana u povećanje osnivačkog uloga, nastala su preko odobravanja kratkoročnih kredita aviokompaniji za nabavku aviona, njihovo redovno održavanje, opravku i osiguranje, uspostavljanje saobraćaja i uvođenja novih linija, ali ih MA nije uredno vraćao.
Pored uvećanja kapitala, Vlada je godinama odobravala subvencije za MA i po tom osnovu je do kraja 2014. godine iz budžeta u MA uloženo oko 11,2 miliona eura.
Tu se uglavnom radilo o novcu izdvojenom za nabavku goriva, što je posebno bilo izraženo u godinama kada su cijene goriva na tržištu bile visoke, ali i o otpisu obaveza po osnovu poreza i drugih javnih prihoda.
I dok je na jednoj strani konvertovala dugove i davala subvencije, država je na drugoj strani gubila zbog smanjenja akcijskog kapitala aviokompanije. Tako zvanični podaci pokazuju da je u 2009. godini kapital kompanije umanjen za 14,3 miliona eura, da bi bili pokriveni njeni višegodišnji nagomilani gubici.
Zahvaljujući tom potezu, kompanija je tada gotovo bila „očišćena“ od gubitaka, ali je uprkos tome u narednih pet godina nastavila loše poslovanje i do kraja 2014. godine njen nepokriveni gubitak iznosio je 40,5 miliona eura, uz dodatnih 9,5 miliona gubitka za tekuću godinu.
Nepokriveni gubitak je tada postao veći od vrijednosti akcijskog kapitala, koji je iznosio 31 milion eura. Nepokriveni gubitak je na kraju 2015. premašio 60 miliona.
Gubicima u poslovanju doprinijelo je i uvođenje nerentabilnih linija poput onih ka Milanu i Londonu, kao i uvećanje flote avioprevoznika.
Vlada je na sjednici sredinom maja odlučila da MA uplati pola miliona eura na osnovu usmenog obrazloženja ministra saobraćaja i pomorstva Ivana Brajovića, ali Ministarstvo finansija tu pomoć nije odobrilo.
“Navedena uplata nije obavljena, jer se, po mišljenju Komisije za kontrolu državne pomoći, koje je tražio ministar finansija Raško Konjević radi o nedozvoljenoj državnoj pomoći”, rekli su “ Vijestima” iz Ministarstva finansija.
Na službena putovanja potrošili 1,27 miliona
U kompaniji je prošle godine prosječno bilo zaposleno 400 osoba, a troškovi zarada i naknada zarada (bruto) iznosili su 6.206.888 eura.
Za gorivo i energiju troškovi su u odnosu na 2014. smanjeni 21 odsto na 12.614.568 eura.
Kompaniju su smještaj, ishrana i prevoz na službenom putu koštali u 2015. godini 1.271.400 eura, 15 odsto više nego 2014. Troškovi reprezentacije i neproizvodnih usluga iznosili su 376.266, a sajmova, reklame i propagande 109.188 eura.
Dugoročne obaveze kompanije na kraju 2015. iznosile su 24.830.584, a kratkoročne 55.227.503 eura. U kratkoročnim obavezama su i obaveze po osnovu poreza na dodatu vrijednost i ostalih javnih prihoda od 375.902 eura.
( Biljana Matijašević )