DRUGI O NAMA

Crna Gora i njeni ekološki grijesi

No, od kad je Crna Gora prije 10 godina postala nezavisna, ovaj prirodni raj je umnogome ruiniran. Domaći i ruski oligarsi su za monstruozne cijene kupili obalu i tako je ekscesivno zasuli građevinama da od opjevane crnogorske panorame skoro ništa ostalo nije: uništena je do neprepoznatljivost

82 pregleda2 komentar(a)
Hotel As, Foto: Vuk Lajović
02.06.2016. 07:42h

Slogan „Divlja ljepota“ propagandisti su prije više godina izmislili za Crnu Goru. Na skoro 300 kilometara dugoj jadranskoj obali ove zemlje mogu se naći pitoreskni zalivi, plaže iz snova, duboki fjordovi, a i venecijanski gradići, piratska gnijezda kao iz bajke: veličanstvena kulturna zaostavština. U pozadini se uzdižu predivna crna brda sve do 2.500 metara iznad plavog mora. Ova brda su Montenegru i dala ime. Krajolik snova.

No, od kad je Crna Gora prije 10 godina postala nezavisna, ovaj prirodni raj je umnogome ruiniran. Domaći i ruski oligarsi su za monstruozne cijene kupili obalu i tako je ekscesivno zasuli građevinama da od opjevane crnogorske panorame skoro ništa ostalo nije: uništena je do neprepoznatljivosti. Po procjeni državne televizije, 100.000 objekata je izgrađeno nelegalno.

Samo pokoja kuća ili hotel su umreženi na stanice za prečišćavanje otpadnih voda. Ako i jesu, onda - kao u Budvi - niko živi ne zna šta će sa smrdljivom šljakom, koja posle prečišćavanja preostaje. U poslijednje vrijeme je voze u susjednu Albaniju. A dragocjena pijaća voda na sve strane curi i nestaje u neopisivim količinama u raspalim vodovodnim cijevima. Svuda divlje deponije: stvarno prava „Wild Beauty“.

U predstojećem špicuturističke sezone obala će biti zakrčena saobraćajnim zastojima. Na uskim putevima, punim rupa, stotine hiljada automobila su odgovorni za čuvene trajne zastoje. Parkirališta su endemična rijetkost, a već sada nikome nije jasno kako će turisti iz 450.000 postojećih kreveta na obali na plažama uopšte naći mjesta. Jer, crnogorske plaže imaju kapacitet od samo 170.000, kako je izračunao Fakultet Turizma u Budvi.

Primjer Petrovac: Dvije totalno predimenzionirane apartmanske zgrade i još visočiji hotel „Rivijera Crystal“ već godinama su u fazi grube gradnje. „Progutaše nas“, kažu mještani ove majušne naseobine. A prava katastrofa tek slijedi: kad jednog dana ova građevina bude završena. Pošto zbog manjka para Petrovac nije umrežen na sistem za prečišćavanje otpadnih voda, sva prljavština će završiti u malom petrovačkom zalivu. Njemačko razvojno društvo (DEG) je, inače, ovaj hotel proglasilo primjerenim u smislu održivog turizma te time vlasnicima omogućilo povoljni milionski kredit u eurima.

Primjer Budva: Nekadašnje istorijsko piratsko gnezdo je bukvalno ugušeno množinom hotela i apartmana. Istorijske gradske zidine se više ne mogu prepoznati od silnog gradjevinskog gigantizma.

Primjer Sveti Stefan: Iznad nekad internacionalno slavnog luksuznog odmarališta za lijepe i bogate već cijelu jednu vječnost visi nezavršeno „Rusko selo“, kompleks vila super klase.

A da ne govorimo o, još iz komunističkih vremena, poznatom vrhunskom hotelu „As“: već godinama jednostavnoruina, pošto je ruski „investitor“ još i pola brda oburdao u more. Niko danas ne zna šta će sa ovom ruševinom biti.

I pored svega ovoga i dalje će se graditi.

Nedirnuta plaža na Buljarici je već dospjela u vidokrug badavadžija iz građevniske branše. Na poluostrvu Luštica kod Tivta već se realizuje super-projekat. NVO MANS kaže da prostorni plan i dalje podržava skandaloznu gradnju umjesto da zacijeli stare građevinske grijehe: zato taj plan mora biti povučen.

No, postoji i mali tračak nade. Jedan građevinar iz Rajne - Paladina već godinama svoju okolinu ne prestaje da impresionira svojim stanovima za odmor ljude južno od Bara: sortiranje smeća, održivo korišćenje struje i vode su samo neki od termina koji po pravilu izazivaju zapanjeno odmahivanje glavom: „Naši njemački ekološki aktivisti“, javljaju domaći mediji. A prošle nedjelje je uz jasno učešće njemačkih ekologa osnovano jedno udruženje koje hoće da spasi Solanu u krajnje južnom gradu Ulcinju: ova solana je jedan od posljednjih prirodnih dragulja Crne Gore.

Sächsische Zeitung/DPA (Saksonske novine)

Prevod: M. VULETIĆ