Tužilaštvo ne interesuje odakle kamatašima novac

Iako je u posljednje vrijeme crnogorska policija sprovela više akcija protiv zelenaštva i uhapsila više ljudi zbog tog krivičnog djela, do danas nije pokrenula nijednu finansijsku istragu kako bi utvrdili porijeklo novca uhapšenih kamataša.

Izostanak istraga iz policije pojašnjavaju time što nijesu dobili naredbe nadležnih državnih tužilaca.

Iako prebacuju loptu na tužilačke organe, policija do skoro nije u dovoljnoj mjeri poklanjala pažnju problemu zelenaštva, mada je u "Procjeni opasnosti od organizovanog kriminala - SOCTA MNE - 2010. godine" to krivično djelo označeno kao veliki problem crnogorskog društva.

"Shodno odredbama pozitivno pravnih propisa, pokretanje finansijske istrage vrši se na osnovu naredbe državnog tužioca. Za lica koja su procesuirana za krivično djelo zelenaštvo, prema informacijama kojima raspolažemo, do sada nijesu pokrenute finansijske istrage", saopšteno je iz policije.

U odgovorima Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) iz tog državnog organa navedeno je da su od 2010. do početka 2015. godine podnijete samo dvije krivične prijave za krivično djelo zelenaštvo i to protiv dvije osobe.

“U 2010. godini podnijeta je prijava u Pljevljima, a 2012. u Herceg Novom”, kazali su.

Situacija se mijenja u posljednje vrijeme. Od pokretanja obavještajnog projekta “Loan” u junu 2015, policija je realizovala 18 akcija usmjerenih na suzbijanje zelenaštva.

U odgovorima policije piše da je 20 osoba procesuirano za krivično djelo zelenaštvo, a da je iznos novca, za koji se sumnja da je plasiran vršenjem ovih krivičnih djela, čak oko 1.200.000 eura.

Prema nezvaničnim podacima, veliki broj samoubistava u Crnoj Gori upravo je posljedica zelenaških dugova.

To što se do juna prošle godine gotovo nijesu bavili zelenašima, iz policije pravdaju "nizom otežavajućih okolnosti koje su onemogućavale rasvjetljavanje, odnosno procesuiranje ovog krivičnog djela".

“Otežavajuće okolnosti su se manifestovale kroz široko postavljenu formulaciju u zakonu koja se odnosi na biće krivičnog djela, kao i nivo dokaza koje treba prikupiti. Poseban problem predstavljala je činjenica da oštećena lica, odnosno lica koja su uzela novac na zelenašku kamatu, u najvećem broju slučajeva nisu prijavljivala izvršenje krivičng djela i nisu željela da ostvare saradnju sa organima za sprovođenje zakona, najčešće jer su se nalazila pod stalnim pritiscima od strane zelenaša ili lica koja su zelenaši angažovali radi pritisaka oštećenih lica", kazali su iz policije.

Advokat Veselin Radulović smatra da se zaštita svih građana od zelenaštva, uključujući i žrtve najbolje može postići adekvatnom reakcijom nadležnih organa - policije, tužilaštva i sudstva.

“Činjenica je da je ta reakcija u prethodnom periodu izostala ili je bila nedovoljna da bi uticala na suzbijanje ove vrste kriminaliteta”, ocijenio je.

Radulović ističe da je nedostatak volje na suzbijanju zelenaštva i sankcionisanju izvršilaca, osnovni razlog što u Crnoj Gori donedavno nije bilo hapšenja i procesuiranja za to krivično djelo, pa je i logično da je takva vrsta kriminala poprimila zabrinjavajuće razmjere.

A razloga za to može biti više, kaže Radulović, od nestručnosti policije i tužilaštva da ova krivična djela i izvršioce otkrije i adekvatno procesuira, pa sve do moguće povezanosti i uticaja lica koja se organizovano bave zelenaštvom na policiju i tužilaštvo.

Radulović: "Zakon dobar ali fali dobre volje"

Advokat Veselin Radulović je za CIN-CG ocijenio da je na planu zelenaštva dugo izostajala reakcija nadležnih organa, uprkos tome što raspon kazni omogućava da adekvatno reaguju.

Pojasnio je da Krivičnim zakonikom za osnovni oblik tog krivičnog djela propisana kazna zatvora do tri godine, kao i novčana.

Za teži oblik ovog krivičnog djela, koji postoji kada izvršilac iskorišćava teško imovno stanje i prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčana kazna.

“Na kraju, ako je izvršenjem djela pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 30.000 eura, propisana kazna je zatvor od jedne do osam godina i novčana kazna”, rekao je.

Radulović smatra i da izmjene zakona, u smislu povećanja propisanih kazni, same po sebi ne vode do pozitivnih pomaka i smanjenja zelenaštva.

“Adekvatna i pravovremena reakcija nadležnih organa, procesuiranje i pravnosnažno osuđivanje izvršilaca ovih krivičnih djela, jedini je put ka suzbijanju i smanjenju ove vrste kriminaliteta”, poručio je.

Ostvaren napredak tek nakon izmjena zakona

Iz Uprave policije tvrde da je značajan napredak u pogledu procesuiranja osoba koje se bave zelenaštvom napravljen izmjenama u Krivičnom zakoniku. "I to u dijelu izmjene elemenata bića krivičnog djela zelenaštvo, a na osnovu sprovedenih analiza u odnosu na prirodu i potreban nivo materijalnih dokaza - definisan je i zajednički stav sa nadležnim tužilaštvima o minimumu dokaza koji moraju biti prikupljeni”, naglasili su iz policije.

Na jednoj od sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost, koja je održana sredinom 2014. godine direktor policije Slavko Stojanović saopštio je da su u policijskim evidencijama registrovana 234 zelenaša. Oko 16 odsto tih zelenaša, prema tadašnjim riječima Stojanovića pripadnici su organizovanih kriminalnih grupa, dok ostatak radi samostalno.

Stojanović je tada saopštio i da policija ima obavještajni projekat pod nazivom "Duga", koji se bavi zelenaštvom kao "velikim društvenim problemom".

Iz UP je za CIN-CG saopšteno da je projekat "Duga" pokrenut na osnovu "Procjene opasnosti od organizovanog kriminala – SOCTA MNE - 2010. godine". Kasnije je naziv "Duga" promijenjen u "Loan".

Žrtva kamataša: "Ukopao me je... ne mogu još da se oporavim"

Jedna od žrtava kamataša, koji je za CIN-CG ispričao svoje iskustvo, kazao je da je zbog prijetnji koje dobija već razgovarao sa tužiocem i da će, ukoliko se nastave, podnijeti krivičnu prijavu.

“Poznati podgorički zanatlija stekao je dugogodišnjim radom veliku imovinu. Tim poslom se bavi preko 30 godina, ali sam tek nedavno saznao da je taj novac zaradio zelenašenjem. To je radio mučki. Navodno, nije davao svoje pare na kamatu, nego pare nekog prijatelja. On je, kao, bio samo posrednik...”, pojasnio je sagovornik.

Istakao je da ga je ta osoba za nekoliko godina finansijski potpuno uništila i da još “ne može da se oporavi”.

“Vratio sam mu glavnicu od 20.000 eura i preko toga još 28.000. Svakog dana me zvao telefonom, dolazio kući kod mojih i žalio se kako nema mira od kamataša jer mu prijete kao nekom ko je garantovao za mene”, tvrdi sagovornik.

Naglasio je da je sasvim slučajno saznao da je čovjek od kojeg je pozajmio novac u stvari zelenaš, a ne nekakv posrednik koji mu čini uslugu.

“Rekao sam mu da sam mu dug vratio i preplatio i da ako me još jednom nazove ili mi dođe u kuću da ću ga prijaviti policiji. Sve naše razgovore sam snimio i poruke sačuvao. Razgovarao sam i sa tužiocem o tome. Sad ga čekam. Prvi poziv koji mi uputi dobiće prijavu”, kaže naš sagovornik.

( Vladimir Otašević, Ana Komatina )