Erdogan progoni neprijatelje po Njemačkoj

Islamski propovjednik Fetulah Gulen, nekada bliski Erdoganov saveznik – sada je turski neprijatelj broj jedan. Predsjednik Erdogan čak želi da utiče na vladu u Berlinu kako bi Gulenov pokret bio zaustavljen i u Njemačkoj.

U Turskoj su Gulenove pristalice pod pritiskom koji im ugrožava egzistenciju: na dnevnom redu su hapšenja, otpuštanja iz državne službe, maltretiranje preduzetnika i ućutkivanje medija. Pokret je na putu da iskrvari. Tim važnije su međunarodne podružnice pokreta – posebno u Njemačkoj. Propovjedniku Fetulahu Gulenu, koji je već godinama u egzilu u Pensilvaniji, pripisuje se moćna mreža od oko 100 institucija: za pomoć đacima, 30 privatnih škola, fondacije, trgovinska udruženja i medijske kompanije.

U februaru 2015. sledbenici Gulenovog pokreta protestovali su protiv eksproprijacije Asja banke, koju su osnovali Gulenovi ljudi. Predsjedniku Turske, Redžepu Tajipu Erdoganu smeta to što ne može svoje neprijatelje da progoni i u Njemačkoj.

„Turski zvaničnici su predstavnicima Savezne vlade u nekoliko navrata proslijedili dokumente o Gulenovom pokretu“, kaže se u odgovoru savezne vlade na upit poslaničkog kluba Ljevice. Te informacije se odnose na „aktivnosti i pristalice pokreta u Turskoj i Njemačkoj“, navodi se u tom odgovoru u koji imamo uvid.

Potraga za bivšim državnim tužiocem

Pored toga, Turska je Njemačkoj dostavila zahtjeve za „izručenje dva bjegunaca koji su tjesno povezani sa Gulenovim pokretom“. Njemačka vlada nije mogla da utvrdi da li bjegunci žive u Saveznoj Republici. Jedan od bjegunaca je vjerovatno državni tužilac Zekerija Oz. On je prvo vodio proces koji je brojne članove sekularne elite doveo iza rešetaka, a onda su istrage protiv korupcije unijele pometnju i u visokim krugovima Erdoganove stranke AKP. Krajem 2013. godine to je dovelo do otvorene borbe za moć između Gulena i Erdogana.

Krajem 2015. Oz je pobjegao iz Turske da bi izbjegao hapšenje, zajedno sa takođe optuženim bivšim kolegom. Od tada, on je navodno viđen nekoliko puta u Njemačkoj. Ono što je upadljivo o odgovorima Savezne vlade jeste da je njen odnos sa Gulenovim pokretom sveden na minimum te da se dosadašnji oblici saradnje prekinuti.

Njemačka vlada ćuti

Njemačka vlada izbjegava jasan stav o pitanju da li su Gulenove pristalice politički proganjane u Turskoj.

„Satiričar Bemerman, ugnjetavanje Kurda i bezvizni režim već pružaju dovoljno eksploziva za dogovor o izbjeglicama. Zato ne žele da se sa Gulenom doliva ulje na vatru“, kaže političarka Ljevice Ula Jelpke tumačeći takav kurs vlade. Istovremeno, vlada održava kontakte sa Gulenom, u slučaju da se u borbi za vlast u Turskoj situacija promjeni.

Prema već pomenutom odgovoru, od 2014. godine je Savezna vlada vodila više razgovora sa predstavnicima Fondacije Dijalog i obrazovanje koja se predstavlja kao Gulenov lobi u Njemačkoj. Što je jači pritisak iz Ankare, tim je za Gulenov pokret važnije da ima kontakte u neposrednoj blizini političara i predstavnika javnog života u Njemačkoj.

Kritika zbog pokroviteljstva

Jedno udruženje blisko Gulenovom pokretu u subotu u Diseldorfu organizuje međunarodni Festival jezika i kulture. Oko 500 djece i mladih iz 40 zemalja treba da predstave kulture svojih zemalja.

Pokroviteljstvo je preuzeo Rajner Šmelcer, socijaldemokrata i ministar rada u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Na pitanje Hesenskog radija, Ministarstvo ističe da je riječ „o poznatoj manifestaciji za djecu, mlade i kulturu“ i da Gulenov pokret nije na crnoj listi njemačkih službi. Pored toga, i političari drugih stranaka su bili pokrovitelji sličnih Gulenovih manifestacija prethodnih godina.

Demohrišćanska opozicija u pokrajinskom parlamentu je kritikovala to što je ministar preuzeo pokroviteljstvo.

„Pokret se samo kiti plemenitim ciljevima dok je u osnovi to čist islamski-turski nacionalizam“, rekao je Danijel Zifeke, predsjednik Odbora unutrašnjih poslova u parlamentu Sjeverne Rajne-Vestaflije.

( Deutche Welle )