Otvoren Crnogorski paviljon na XV Bijenalu arhitekture u Veneciji
Temom crnogorskog paviljona, kako je kazala komesarka Dijana Vučinić, naglašava se značaj pronalaženja simbioze čovjeka i prirode i daju se održivi predlozi u vezi sa budućnošću solane u Ulcinju
Projekat solana Ulcinj tema je Crnogorskog paviljona na XV Bijenalu arhitekture koji je sinoć pred brojnom publikom otvoren u Veneciji. Kustosi crnogorskog paviljona, koji je projektom Solana Ulcinj odgovorio na temu XV Bijenala “Izvještavanje s fronta” umjetničkog direktora Alehandra Aravene, su Bart Locma i Katarina Vajnberger iz Inzbruka. Oni su sa komesarkom Dijanom Vučinić iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, izabrali autorske timove koji predstavljaju Crnu Goru - Marko Stjepčević i Nemanja Milićević iz Podgorice, LAAC iz Inzbruka, LOLA Landscape Architects iz Roterdama i ecoLogicStudio iz Londona.
“U ovom aktuelnom momentu Crne Gore, najbolju ilustraciju uslovnog konflikta želja i odgovornosti predstavlja pitanje ulcinjske Solane. O području Solane kao specifičnom biotopu i vanserijskoj ekološkoj vrijednosti, može se danima govoriti, a da se opet ne kaže dovoljno. Solana je, zapravo, evropska i svjetska, koliko i crnogorska. Zbog toga smo je postavili u žižu izložbene obrade i interesovanja ovdje, u našem paviljonu, u okviru manifestacije koja je paradigma, ne samo arhitektonske, nego i opšte internacionalne kreativnosti, kazao je na otvaranju Crnogorskog paviljona Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore.
Temom crnogorskog paviljona, kako je kazala komesarka Dijana Vučinić, naglašava se značaj pronalaženja simbioze čovjeka i prirode i daju se održivi predlozi u vezi sa budućnošću solane u Ulcinju.
“U svoje ime i ime kustosa mogu da kažem da je crnogorska postavaka više nego uspješna. Četiri potpuno različite priče imaju zajedničku nit – svi timovi postavljaju solanu kao centar mnogo širi od ulcinjske regije. Naši autori su prepoznali potencijale koji se nalaze na solani a koji su zaista brojni. Teško je uvijek balansirati između onoga što je zaštita i konzervacija na jednoj, a šta je razvoj, koji se često pogrešno tumači, na drugoj strani. Milsim da su svi timovi napravili pravi balans između onoga što treba da bude zaštićeno i što je vrijedno na solani i kako može da se u skladu sa tim razvija”, kazala je na otvaranju Crnogorskog paviljona komesarka Dijana Vučinić, najavljujući za sjutra venecijaski simpozijum o projektu Solana Ulcinj za međunarodnu publiku, kao i crnogorski koji će biti održan na ovogodišnjem APSS-u.
“LOLA Landscape Architects iz Roterdama ima za cilj da istakne sve ekološke potencijale ulcinjske Solane. Mi svojim projektom insistiramo na hiper biodiverzitetu i fokusirani smo na sve vrste koje tamo postoje, a mnoge su, poput flamingosa, u opasnosti. Ono na čemu smo posebno radili je razvoj master plana solane koji će dati smjernice kako dalje može da se razvija ova zona. Za razvoj solane nije presudna samo Vlada koja se kao institucija bavi procesom planiranja već učešće treba da uzme više aktera, zapravo svi koji imaju vezu sa ovim područjem”, približio je izraz arhitektonskog tima iz Roterdama, Erik-Jan Plejžr, član tima LOLA.
Marko Stjepčević i Nemanja Milićević za svoj rad “The Trigger 50/50” kažu da nije arhitektonski projekat već razvojna strategija koja sagledava na određeni način sve problem solane.
“To je startegija koja može da bude primijenjena na solani sa 5% ili 90%, ali to nije poenta već da postavmo okidač koji bi pokrenuo krug održivosti koji je nekada postojao na solani i po mogućnosti da se sve to unaprijedi, prije svega finansijski, infrastrukturno i bezbjedonosno kada je flora i fauna u pitanju. Naša tema je bila i protok voda koji bi omogućio kompletnu nezavisnost solane jer ona ne može da egzistira sama od sebe. Ona mora da bude uvezana, da se napravi jedna konstantna razmjena u svim vrstama dobra između okoline same solane i to u oba smjera kako bi mogli da podstaknemo njenu održivost”, istakao je arhitekta Marko Stjepčević dok njegov kolega Milićević naglašava da priča Crnogorskog paviljona treba da istakne “balans”.
“U okviru naše postavke imamo sto na kojem se nalazi rendgen solane koji pokazuje šta je njen kancer. Ne bavimo se arhitekturom, ne gradimo ništa, uočili smo problem, potencijale, resurse i pravimo dobru strategiju koja treba da da korak unaprijed, a kasnije će se sve to fazno razvijati u kontekstu s vremenom. Ne dajemo rješenje koje treba da se izgradi već to naslijeđeno čuvamo i baštinimo kako treba, dajemo ga ljudima, dajemo ga pticama, a sve to treba da pokupi industrija bez koje ništa ne funkcioniše. Industrija ovdje može da vrati prirodu jer imamo nevjerovatno bogatstvo i treba da mu vratimo život koji zaslužuje”, kazao je Milićević. Suština projekta međunarodnog tima Ecologic Studio iz Londona, po riječima Marka Poleta, je razumijevanje koevolucije artificijalnog sistema koji je napravio čovjek i postojećeg prirodnog dok je međunarodni tim LAAC iz Inzbruka svojim projektom “Coexistence” takođe naglasio paralelno postojanje prirodnog i vještačkog na lokacji ulcinjske Solane. Oni su animacijom u Crnogorskom paviljonu predstavili kako svi elementi – prirodnog i vještačkog svijeta prerastaju u jedan sistem.
Bijenale arhitekture u Veneciji biće otvoreno do 27. novembra.
Galerija
( Jelena Pavićević Tatar )