Milaš: Deportacija Muslimana najveći poraz crnogorskog pravosuđa
Potresna priča Nedžibe Bajrović kojoj je prije 24 godine iz kuće u Bijeloj odveden suprug Osman , još nije završena , jer ni nakon skoro četvrt vijeka ona I njena djeca ne znaju kako je I gdje završio
Članovi porodica, predstavnici nekoliko NVO , troje odbornika SO Herceg Novi I grupa gradjana obilježili su danas ispred Centra bezbjednosti 24-tu godišnjicu deportacije državljana BIH većinom Muslimana iz Herceg Novog . Položili su cvijeće na mjesto odakle je odvedeno I predato u ruke neprijatelju najmanje 60 izbjeglica iz Bosne , od kojih se nekima ni danas ne zna grob.
Potresna priča Nedžibe Bajrović kojoj je prije 24 godine iz kuće u Bijeloj odveden suprug Osman , još nije završena , jer ni nakon skoro četvrt vijeka ona i njena djeca ne znaju kako je i gdje završio.
„Za sve koji vode ovu državu nemam ni jednu lijepu riječ. Muče nas jer ne znamo gdje su kosti mog muža“, kazala je Bajrović i poručila da će razmisliti gdje živjeti ako se odgovorni za zločin ne privedu pravdi.
Osman Bajrović jedan je od 60 deportovanih Muslimana 1992 godine, koji su predati vojsci bosanskih Srba, potom mučeni I ubijeni u logoru u Foči , a samo nekolicina je uspjela da preživi .Porodica Bajrović jedina je ostala da živi u Crnoj Gori , u nadi da će ovdje dočekati pravdu.
„Način na koji je ovaj slučaj procesuiran u crnogorskom pravosuđu je nesumnjivo pokazao da crnogorsko pravosuđe još nema profesionalne hrabrosti da svoj poso radi u skladu sa zakonom, kao i da su suviše jaki politički uticaji koji spriječavaju rasvjetljavanje i adekvatno procesuiranje ratnih zločina. Što više, slučaj deportacije izbjeglica je jedan od najvećih poraza crnogorskog pravosudnog sistema“, kazala je Tamare Milaš Iz CGO.
Ona je pozvala lokalnu vlast u Herceg Novom da podignu spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred Centra bezbjednosti u Herceg Novom, kako bi se na taj način odala počast žrtvama,. I Mirjana Radović iz Akcije za Ljudska prava, koja je skupa sa NVO ANIMA organizovala Dan sjećanja , izrazila je nadu da e biti postavljen spomenik nevinim žrtvama.
„Neki od nas smo bili djeca kada je zvanična Crna Gora te 1992 godine sramno pogazila norme čovječnosti . Sad znamo i da su ovdje stajala i djeca uhapšenih izbjeglica kojima se hercegnovska policija izrugivala i prezrivo ih spriječavala da se poslednji put sretnu sa očevima. Osuđujemo zločin, čekamo da bude kažnjen i upozoravamo da se ne ponovi“, kazala je Radović.
Ispred Centra bezbjednosti ni ove godine, kao ni prethodnih nisu bili zvanični predstavnici lokalne vlasti. Prisustvovali su samo odbornici SDP Zinaida Miljković iz SDP koja je kazala da još nema osude zločina i kazne za njegove počinioce, Jovana Šijačić iz Građanskog saveza koja je podsjetila da su žrtve stradale samo zato što su bili različiti i Milovan Baždar iz PZPa koji je optužio odgovorne da nisu procesuirali one koji su počinili zločin.
Oni su izrazili negodovanje zbog činjenice da nije usvojen zahtjev Zinaide Miljković da SO na sat vremena prekine današnji rad, kako bi oni koji žele , došli na komemoraciju.
Predsjednik SO Andrije Radamn je Vijestima kazao, da nije odobrio pauzu zato što na jutrošnjem kolegiju SO niko to nije tražio .Prema njegovom objašnjenju, to je bio jedini način da se odobri pauza. Radman odbornici Miljković nije dozvolio ni da do kraja izgovori objašnjenje zašto traži pauzu. Na pitanje šta je sa inicijativom da se na zgradi CB u Herceg Novom postavi spomen obilježje , Radman je kazao da će o tome odlučivati kada i ako organi lokalne uprave pripreme predlog.
( Slavica Kosić )