Cetinjska rijeka bi riješila problem vodosnabdijevanja prijestonice
“Ovim rješenjem troškovi za električnu energiju, sa sadašnjih oko 720.000 eura godišnje, mogli bi se smanjiti za 50 do 80 odsto, odnosno za 360.000 do 570.000 eura"
Otkrivanjem potonule Cetinjske rijeke obezbijedilo bi se novo izvorište za vodosnabdijevanje Cetinja i time riješio višedecenijski problem građana prijestonice.
To se navodi u projektu koji je nadležnim u lokalnoj i državnoj vlasti uputio hidrolog Mihailo Burić.
Tim projektom bi, kako je naveo, i Cetinjska pećina ponovo dobila na značaju.
“ Cetinjska pećina spada među najranije otkrivene i najpoznatije speleološke objekte Crne Gore. Njen značaj se očituje u više funkcija, koje se mogu uskladiti u istom objektu, bez međusobnog konflikta (turistička, kulturno-sakralna i vodoprivredna). Po svojoj važnosti, prvo mjesto pripada mogućnosti vodosnabdijevanja Cetinja”, piše u Burićevoj analizi.
On je podsjetio da se Cetinjska pećina pretvara u izvor svakih nekoliko decenija i zato je neophodna potreba za dopunskim speleološkim, hidrološkim i geodetskim istraživanjima.
“Pećina je stari izvor nekadašnje Cetinjske rijeke, koja je spuštena kraškim procesima ispod sadašnjih gornjih karstifikacionih nivoa-kanala. Podzemna voda Cetinjske rijeke, koja sada teče ispod Cetinjske pećine može se iskoristiti za vodosnabdijevanje Cetinja”, smatra Burić, čije je projektno rješenje za novo izvorište kao “Koncepcija vodosnabdijevanja Cetinja”, zaštićeno kod Agencije za intelektualnu svojinu.
Burić naglašava da postojanje podzemnih voda i potonule Cetinjske rijeke nije pretpostavka, već činjenica sa dokazima, a da je rizik da taj poduhvat ne uspije “nedostatak rada,volje, uvjerenja i upornosti, iskustva i znanja, da se na ispravan način primijene metode otkrivanja podzemnog vodotoka”.
“Ovim rješenjem troškovi za električnu energiju, sa sadašnjih oko 720.000 eura godišnje, mogli bi se smanjiti za 50 do 80 odsto, odnosno za 360.000 do 570.000 eura. To znači da bi se uložena sredstva u istraživanja isplatila samo po tom osnovu za manje od pola godine. U ovom projektu postoji dovoljno podataka koji ukazuju na minimalan rizik od neuspjeha”, naveo je Burić.
U detaljnoj analizi, on navodi da projekcije realnih potreba za vodom Cetinja su u 2005. godini 93 litara u sekundi, a u 2033. godini 68 litara, zbog planiranog smanjenja gubitaka u vodovodnoj mreži. Sliv Cetinjskog polja, piše u projektu, zahvata oko 30 odsto od ukupnog sliva Rijeke Crnojevića. Minimalna izdašnost Rijeke Crnojevića, tokom sušnog perioda je 240 do 300 litara u sekundi. To znači, prema gruboj procjeni, da sliv Cetinjskog polja apsorbuje oko 80 do 100 litara u sekundi u sušnom periodu.
“Cetinjsku rijeku danas nazivimao potonula rijeka . To znači da nije nestala, već je promijenila položaj i oblik, spuštajući se ka najdubljem, četvrtom nivou karstifikacije. Cetinjska pećina je jasna veza sa potonulom rijekom”, naveo je Burić.
On navodi podatak da je kod hotela “Grand” konstatovan nivo podzemnih voda na dubini od 80 do 83 metra, a da nivo podzemnog jezera oscilira oko 30 metara.
“No, pri najvećim zabelježenim vodostajima, nivo podzemne vode se izdigao čak na površinu terena. Tako je podzemna voda u jednom trenutku isticala iz ulaza pećine. Zato su ekstremne amplitude podzemnih voda vjerovatno i do oko 100 metara”, navodi Burić.
On tvrdi da su neophodna dopunska speleološka ispitivanja, jer čitav pećinski sistem nije dovoljno ispitan sa aspekta veze sa podzemnim vodama. Na bazi kvalitetnog speleološkog snimka, u sljedećoj fazi, treba izvesti detaljno geodetsko snimanje pećine, a zatim čišćenje i proširenje pećinskih kanala koji su usmjereni po dubini ka potonulom vodotoku. Slijedili bi ronilački radovi, a potom ispitivanje postojećih količina podzemne vode ispod pećine.
Uganjska vrela i smanjenje gubitka na mreži nove opcije
Zahvatanje vode moglo bi se izvesti i bušotinama u Vladičinoj bašti, ili ispred Cetinjske pećine. Međutim, direktan pristup rijeci je najbolji istaživački metod, zbog koncentrisanih podzemnih vodotoka, koji bušotinama mogu biti promašeni. Takođe je nezaobilazno ukazati na potrebu smanjenja gubitaka u mreži, što predstavlja novi oblik novog izvorišta. Treba snimiti i godišnje proticaje Uganjskih vrela, da bi se saznalo koliko i tokom kojih perioda je moguće obezbjeđivati vodu sa tog izvorišta. Sinhronizacijom smanjenja gubitaka u mreži, racionalnim korišćenjem rezervoarskog prostora i definisanjem godišnje preraspodjele proticaja Uganjskih vrela se takođe može mnogo poboljšati stanje vodsnabdijevanja.
( Dejan Peruničić )