Vujanović u Istanbulu: Moramo se suočiti sa uzrocima konflikata

Suočavanje sa uzrocima konflikata i nepokolebljiva posvećenost nalaženju političkih solucija za okončanje nasilja, nemaju alternativu, poručio je predsjednik Filip Vujanović na Svjetskom humanitarnom samitu koji se održava u Istanbulu.

Vujanović učestvuje na samitu na poziv na poziv Generalnog sekretatra Ujedinjenih nacija (UN) Ban Ki Muna i predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.

Samit koji organzuju UN pod visokim pokroviteljstvom Turske okupio je oko 90 članica Svjetske organizacije, od kojih mnoge predstavljaju predsjendici država i vlada.

Vujanović je u obraćanju učesnicima skupa rekao da Crna Gora snažno podržava važnu inicijativu generalnog sekretara UN o organizovanju prvog Humanitarnog samita u istoriji UN.

Samit se, kako je kazao, održava u vremenu kada se čovječanstvo suočava sa najvećom humanitarnim krizom od kraja Drugog svjetskog rata.

„Tragična je istina da je na kraju 2014. godine 60 miliona ljudi širom svijeta zbog sukoba bilo prisiljeno da napusti svoje domove unutar svojih država i van njih. To čini nužnim inteziviranje zajedničkih napora i unaprjeđenja saradnja kako bi se efikasnije rješavali konflikti i smanjila patnja civila“, naveo je Vujanović.

On je kazao da ozbiljno zabrinjavaju i činjenice da je broj ratova posljednjih godina u porastu, i da je globalna ekonomska i finansijska cijena ratova i nasilja u 2014. godini dostigla zapanjujuću cifru od preko 14 triliona USD, što čini oko 14 odsto svjetske ekonomije.

„Suočavanje sa uzrocima konflikata i nepokolebljiva posvećenost nalaženju političkih solucija za okončanje nasilja nemaju alternativu. Tome moraju biti posvećeni svi dajući svoj maksimalni doprinos“, poručio je Vujanović.

Prema njegovim riječima, u odsustvu političkih solucija, mora se obezbijediti da se principi međunarodnog prava poštuju, kako bi se izbjegla ljudska patnja.

Vujanović je kazao da su međunarodna zajednica i UN preopterećeni upravljanjem i rješavanjem brojnih kriznih žarišta širom svijeta, pa je, kako je naveo, prevencija od posebog značaja.

„Zato je krajnje vrijeme da se sa retorike pređe na akciju, i da prevencija dobije pažnju i podršku koju zaslužuje. Mala investicija za prevenciju, kao na primjer za jačanje kapaciteta UN za medijaciju, može da ima višestruke benefite u ublažavanju enormnih posljedica i cijena ratnih sukoba“, smatra on.

Vujanović je podsjetio da eskalirajuće humanitarne potrebe prati rastući jaz u obezbjeđivanju neophodnog nivoa sredstava za 120 miliona ljudi u svijetu koji, zbog prirodnih nepogoda, konflikata, siromaštva i nerazvijenosti svakodnevno trebaju humanitarnu pomoć.

On je kazao da su samo u posljednjih deset godina, apeli za finansijsku pomoć šestostruko povećani.

„U 2015. godini do sada najveći apel, iznosio je oko 20 milijardi USD, od čega je obezbijeđeno oko polovina sredstava. Poređenja radi, 2004. godine, apel bio 3,4 milijarde“, precizirao je Vujanović.

Kako je naveo, rekordne potrebe prate rekordne kontribucije, ali isto tako i rekordni jaz između onoga što se traži i dobija od donatora.

„Kada se ima u vidu da prošlogodišnji apel predstavlja 0,00025 odsto svjetskog GDP, to ne bi trebalo da bude nepremostiv izazov za međunarodnu zajednicu. Ovo je odgovornost svih aktera društva, u prvom redu države“, naglasio je Vujanović.

On je podsjetio da sistem međunarodne humanitarne pomoći još, u najvećem dijelu, funkcioniše na tradicionalan način, i da se nameće potreba novog, sveobuhvatnijeg pristupa, zasnovanog na komplementarnosti, većem nivou interoperabilnosti i ostvarivanju održivih rješenja umjesto koordiniranja individualnih projekata i aktivnosti.

„Zato međunarodni sistem pomoći mora da jača nacionalne i lokalne aktere, a ne da preuzima njihovu ulogu. Mora da se anticipira, a ne da se reaguje na krize“, smatra Vujanović.

On je istakao da prevencija i eliminisanje ljudske patnje, zaštita života i zdravlja, koji će omogućiti ljudima da žive bez nasilja, straha, ugnjetavanja i progona treba da budu humanitarni i moralni imperativ.

„To je, svakako, očekivanje od Humanitarnog samita koji treba da pruži odgovor i realnu nadu. Naša je ogromna obaveza i odgovornost da to u najvećoj mogućoj mjeri ostvarimo i pomognemo da se podigne nivo humanosti čovječanstva“, poručio je Vujanović.

On je novinarima u Istanbulu rekao da će Crna Gora, kao pouzdani član UN-a, dati svoj doprinos u svim djelovanjima i zaključcima koje donese Humanitarni samit.

Vujanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, ocijenio da je to krupan korak ka novoj vrijednosti UN, ka novom obliku zajedničkog djelovanja.

Prema njegovim riječima, UN su odgovorile na globalne izazove humanitarne krize, nalazeći prostor za zajedničko djelovanje.

„Inovirale su svoje djelovanje, od globalne koordinacije, koja će dobiti na svom intezitetu, do poziva svim državama, humanitarnim organizacijama i svim donorima da se snažnije povežu i obezbijede mnogo veći budžet za humanitarne potrebe koje zahtijeva savremeno čovječanstvo“, kazao je Vujanović.

On je ocijenio da je prvi Humanitarni samit uspješan, i dodao da je uvjeren da će to biti dalja važna aktivnost UN-a.

„U kojoj će, izvjesno, Crna Gora imati svoju ulogu koja je primjerena njenoj pouzdanoj poziciji unutar UN“, dodao je Vujanović.

( Mina )