Kako je turizam uništio neka od najljepših mjesta na planeti

Turizam je mač sa dvije oštrice – sa jedne strane nudi nam mogućnost da upoznamo najljepša mjesta na svijetu, te ekonomski razvoj za lokalno stanovništvo. Ali, sa druge strane, turizam znači i veliki broj turista, koji uništavaju ljepotu koju su došli da vide, piše BBC.

Vlasti u Tajlandu su zbog ogromnog broja turista zatvorile za posjete ostrvo Koh Tachai.

Ostrvo je postalo popularno zahvaljujuči filmu “The Beach”, poslije čega ovdje turizam počinje da cvjeta, ali uglavnom nekontrolisano. Turistička organizacija Tajlanda navodi da ostrvo godišnje posjeti više od 1,4 miliona turista.

Brojni ronici, brodska sidra, uništila su koralne grebene, a morska voda je sve zagađenija usljed velikog broja motornih čamaca i bacanja otpada u vodu.

Inspirisan ovim primjerom, BBC je objavio priču o još nekim od najljepših destinacija na planeti koje su uništene upravo zahvaljujući velikoj popularnosti među turistima.

Ostrvo Cozumel, Meksiko

Poznato po lijepim plažama i tropskim grebenima, ostrvo Cozumel, u Meksiku, bilo je nekad mirno mjesto, dok ovdje nisu izgrađena pristaništa za krstarenje brodovima. Danas je ovo ostrvo u svijetu drugo po popularnosti kao kruzing destinacija.

Prisustvo brodova utiču na porast temperature vode, što dovodi do uništenja grebena...

Bali, Indonezija

Osjetljivom ekosistemu ostrva Bali prijeti uništenje usljed povećane sječe šume, koja se dešava iz dva razloga – zbog stvaranja prostora za turističku ponudu, kao i zbog rastuće populacije u zemlji.

Turizam u zemlji bilježi eksponencijalnu stopu rasta, što ne prati i razvoj infrastrukture, pa na Baliju nemaju kud sa planinama smeća.

Prijetnja ostrvu su i broje biljne i životinjske vrste koje ne potiču sa Balija.

Galapagos, Ekvador

Iako još nije sasvim pod pritiskom masovnog turizma, hiljade turista svake godine posjete Galapaos u želji da dožive jedinstvenu bioraznolikost i njegovu netaknutu prirodu.

Ovo ostrvo je izuzetno osjetljivo na spoljne pritiske, ne samo na veliki broj turista i ono što donosi razvoj, već i na invazivne vrste koje oni donose sa sobom.

Kao posljedica toga, Galapagosje stavljen na UNESCO listu Svjetske baštine.

Mont Everest

Od kada su Edmund Hilari i Tanzing Norgaj osvojili vrh Mont Everesta 1953. godine, desetine hiljada izletnika svake godine dolaze u bazni kamp i skoro 7.000 planinara je stiglo do najviše tačke na svijetu.

Nakon smrtonosne lavine 2014. godine, poslije dvije godine pauze, ekspedicije su ovog proljeća ponovo krenule na Mont Everest.

A taj veliki broj ljudi koji posjećuje planinu, napravio je ogroman uticaj na osjetljivu sredinu. Alpinisti za sobom nose opremu za penjanje, hranu, plastiku, limenke od aluminijuma, staklo, odjeću, obuću, papire, šatore... i nešto od toga nerijetko ostavljaju iza sebe.

Najveći problem na planini je kanalizacija – oko 11.000 kilograma ljudskog izmeta svake godine bude uklonjeno sa planine. Zamislite koliko je još toga ostalo?

Krstarenja na Karibima

Širi region Kariba svake godine dobije 63.000 zahtjeva za sidrenje brodova. Oni godišnje stvaraju 82.000 tone smeća.

Brodovi u prosjeku imaju 600 članova posade i 1.400 putnika. Putnici na brodu svakog dana naprave 3.5 kilograma smeća, u odnosu na 0.8 kg koliko smeća napravi lokalno stanovništvo.

( Vijesti online )