Bez kredita nema 30. izdanja Grad teatra

Javna ustanova Grad teatar moraće da podigne kredit kako bi ostvarila program ovogodišnjeg, jubilarnog 30. festivala “Grad teatar”.

Jedan od najznačajnijih kulturnih festivala u regionu, koji je ostvario gotovo 70 produkcija, skoro svake godine iznova kuburi sa novcem, jer Opština koja je osnivač i ključni finansijer, nerijetko, kakav je slučaj i ove godine, ima ozbiljnih problema kako bi obezbijedila novac uoči održavanja manifestacije.

Odluka o kreditnom zaduženju javne ustanove naći će se u srijedu pred odbornicima lokalnog parlamenta, koji bi trebalo da daju zeleno svjetlo za finanisiranje jednog od najatraktivnih programskih izdanja festivala.

“Moramo priznati da ćemo, imajući u vidu dinamiku realizacije festivala, ali i trenutne obaveze Opštine, insistirati na kreditnom zaduženju, kako bi se festival, kao i do sada, nesmetano odvijao. Međutim, ovu odluku, kao ni svaku do sada, nećemo usvojiti mimo zvaničnih organa upravljanja, prije svega davanja saglasnosti Skupštine opštine Budva, koja bi na prvom sljedećem zasjedanju trebalo da razmotri i, nadamo se, odobri pomenuto kreditno zaduženje. Ujedno, napomenućemo da smo i prošle godine kreditno bili zaduženi za potrebe programa festivala po istovjetnoj zakonskoj proceduri i da su sve obaveze vraćene do kraja fiskalne godine”, kazao je za “Vijesti” direktor JU Grad teatar Blažo Radoman.

On je naglasio da mu se čini se da ponekad i nismo svjesni uticaja koji festival ima u umjetničkim krugovima, kao ni značaja za sam grad.

“Međutim, upravo zbog toga razloge na kojima se temelji postojanje festivala i njegova osobenost i zbog kojih festival i dalje treba i podržavati i pratiti sažeo je prije nekoliko godina u svom osvrtu Jovan Ćirilov, jedan od najvećih prijatelja i pratilaca 'Grada teatra', ukazujući da je budvanski festival već davno 'upisan u povijesnicu evropskih festivala time što je zablistao svetskim sjajem koji se katkad video izdaleka'“. Nadamo se da će 'Grad teatar', uprkos restriktivnom budžetu koji nam je dat, i ove godine svojim programom još jednom potvrditi zalog tridesetogodišnje tradicije”, kazao je Radoman u razgovoru za “Vijesti”.

Navodeći da ove godine festival “Grad teatar” slavi trideset godina postojanja, Radoman je kazao da je zamišljen kao presjek savremenih ostvarenja pozorišnog, likovnog, muzičkog i književnog stvaralaštva.

“'Grad teatar' pažljivim odabirom programa već tri decenije održava renome jednog od najboljih ljetnjih festivala regije. O tome svjedoče ne samo mnogobrojni gosti festivala, vodeći umjetnici zemlje i regiona u oblasti pozorišta, književnosti, muzike i likovnih umjetnosti, već i stručna javnost i publika, koja sve ovo vrijeme pomno prati festivalske događaje. Pozorišna produkciona djelatnost, zasnovana na preispitivanju autentičnog kulturnog nasljeđa Budve, Crne Gore, Mediterana i svjetske kulturne baštine i njegovog sučeljavanja sa izazovima savremene egzistencije, pomijerila je pozorišni izraz regiona ka novim i temama i formama. Od Šekspir festa i Molijer festa, koje je vodio Ljubiša Ristić, pa do svake od 68 koprodukcija koje su obilježile festival. Od tih 68 naslova pomenuću samo neke: 'Kanjoš Macedonović', 'Jegorov put' i 'Don Krsto' Vide Ognjenović, 'Lažni car Šćepan Mali' i 'Višnjik' Dejana Mijača, 'Čekajući Godoa' Harisa Pašovića, 'Karolina Nojber', 'Banović Strahinja' i 'San ljetnje noći' Nikite Milivojevića, 'Kokoška' i 'Dekameron-dan ranije' Jagoša Markovića, 'Konte Zanović' i 'Montenegrini' Radmile Vojvodić, 'Bura' Slobodana Unkovskog, 'Hamlet' Dušana Jovanovića, 'Kaligula' Tomaža Pandura, 'Skočiđevojka' i 'Julije Cezar' Kokana Mladenovića, 'Rasprava' Aleksandra Darijea, 'Otelo' Veljka Mićunovića, 'Ribarske svađe' i 'Tri sestre' Ane Vukotić, 'Uspavanka za Vuka Ničijeg' Đurđe Tešić, 'Sluga dvaju gospodara' Borisa Liješevića, 'Srodne duše' Dina Mustafića, 'Amadeus' Dore Ruždjak Podolski. I u svim ostalim programima „Grad teatar“ je uvijek dokazivao svoju inovativnost u iznalaženju novih umjetničkih formi, kao i prepoznavanju mladih talenata, koji su vremenom postajali vodeća umjetnička imena regiona, pa i svijeta”, kazao je Radoman.

Tri nove koprodukcije

Prema njegovim riječima, suvišno je napomenuti da festival svake godine u Budvu dovede i oko 15.000 turista zainteresovanih da svoje odmore upotpune i kvalitetnom ponudom umjetničkog programa.

“U tom pravcu vršen je odabir i programa za jubilarni, trideseti festival. Urednički tim ove godine čine jedna od najpoznatijih glumaca sa ovih prostora, Svetozar Cvetković, programski urednik, koji je dao svoj umjetnički doprinos u brojnim koprodukcijama festivala, ja , kao izvršni direktor festivala, kao i dugogodišnji urednici programa iz ustanove Boris Mišković, zadužen za dramski program, Milena Lubarda-Marojević za muzički, Merin Smailagić za likovni i Svetlana Ivanović za književni program. U skladu sa planovima, ove godine će festival biti otvoren 20. juna, i tokom 50 ljetnjih noći biće izvedeno više od pedeset programa. Budući da se pregovori još uvijek vode, sada možemo najaviti da će ovogodišnji festival obilježiti tri nove koprodukcije , reprizni program nekih od najuspješnijih koprodukcija iz prethode godine, gostujuće predstave, pet koncerata, pet izložbi i deset književnih večeri”, naglasio je Radoman.

Gostovanje grupe “Laibach” i izložba povodom tri jubileja

Od programa koji su do sada potvrđeni, Radoman je izdvojio predstave repriznog programa, nagrađene brojnim priznanjima u tekućoj godini “Julije Cezar” i “Aveti”, gostovanje kultnog slovenačkog benda “Laibach”, kao i izložbu koja će uvažiti tri velika jubileja: 10 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, 30 godina postojanja “Grad teatra“ i 70 godina postojanja Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, pod nazivom “70-30-10”.

“I ove godine pokrovitelj festivala je Opština Budva, osnivač instutucije, koji tokom trideset godina postojanja festivala, uprkos brojnim izazovima, prepoznaje značaj i potrebu njegovanja kulture u gradu. Veliki jubilej festivala je prepoznalo i Ministarstvo kulture, koje će takođe doprinijeti da i ove godine festival bude prepoznat kao neizostavni činilac kulturnog života Crne Gore. Brojni poslovni subjekti takođe prepoznaju značaj velike manifestacije i, u skladu sa svojim djelatnostima, spremni su da učestvuju u realizaciji ovako značajnog projekta”, kazao je Radoman.

( Vuk Lajović )