Više od polovine crnogorskih zatvorenika su povratnici
"Mišljenja smo da su za uspješniji tretman odnosno resocijalizaciju lica na izdržavanju kazne potrebne i nove mjere i aktivnosti koje bi išle u pravcu stručnog obrazovanja zatvorenika, za šta bi se dobijali validni sertifikati, a sve u cilju postizanja novih radnih vještina koje bi zatvorenicima kasnije služile na slobodi"
Tokom prošle godine u Zatvoru za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) bilo je 1.076 zatvorenika. Izvještaj ZIKS-a za 2015. godinu pokazao je i da više od polovine zatvorenika koji su prošle godine primljeni u spuški i bjelopoljski zatvor čine povratnici.
"To je podatak koji mora da zabrine sve državne institucije. Ti podaci govore da neki ljudi u ZIKS dolaze dva, tri puta, takvih ljudi je bilo i 65 odsto. Uglavnom su to ljudi koji nakon odsluženja kazne nemaju podršku od Zavoda za zapošljavanje, preko poslodavaca", kaže Milan Radović iz Građanske alijanse.
Iz uprave ZIKS-a tvrde da čine sve kako bi zatvorenicima pomogli da se nakon odsluženja kazne lakše zaposle te da će tako biti i ubuduće.
"Mišljenja smo da su za uspješniji tretman odnosno resocijalizaciju lica na izdržavanju kazne potrebne i nove mjere i aktivnosti koje bi išle u pravcu stručnog obrazovanja zatvorenika, za šta bi se dobijali validni sertifikati, a sve u cilju postizanja novih radnih vještina koje bi zatvorenicima kasnije služile na slobodi", kazali su u ZIKS-u.
Povratnici nisu jedini a ni najveći izazov sa kojim se suočava uprava ZIKS-a. Ipak to se iz njihovog izvještaja ne moze zaključiti. On obiluje statističkim podacima i u najvećoj mjeri pokazuje šta je sve dobro urađeno, posebno u dijelu poboljšanja materijalnih uslova. Zabrinjava što se u godišnjem izvještaju nisu našli primjeri torture i bjekstva zatvorenika koji su ipak obilježili proslu godinu, poručuju iz kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
"Tortura koju je zaštitnik konstatovao, bjekstva zatvorenika, štrajk sindikata... jeste to jedna strana medalje, ali bi bilo dobro da je uprava našla snage da govori i toj strani medalje, ne samo o jednoj odnosno o uspjesima koje su postigli. Ako ne smognete snage da sami sankcionišete svako prekoračenje ovlašćenja onda to šalje lošu sliku da će se to i dalje ponavljati i da je uprava spremna da to i dalje zataška", kazala je zamjenica ombudsmana Zdenka Perović.
Tako se ni javnosti dobro poznati slučaj iz januara 2015. nije se našao u Izvještaju ZIKS-a. Podsjetimo, grupa od 10 zatvorskih službenika u disciplinskom odjeljenju mučila je zatvorenike, što je konstatovao i ombudsman, a sve se dogodilo nakon što su zatvorenici napali čuvare tokom šetnje. Neki su prošli sa težim, a neki sa lakšim tjelesnim povredama. Ovaj slučaj, poručuju iz kancelarije zaštitnika ljudskih prava, bacio je sjenku na sve dobro što je učinjeno u prethodnom periodu.
"Mi smo u našim izvještajima prethodnih godina konstatovali da nema sistemske torture. U ovoj pristupnoj fazi EU ćemo napustiti tu konstataciju, ne da ćemo reći da ima, nema sistemske torture ali to nije nešto čime treba da se dičimo, to je nešto što se podrazumijeva i o tome više ne treba da govorimo", rekla je Perović.
Približavanjem Evropskoj Uniji zatvorski sistem se u svakom dijelu mora unaprjeđivati, na šta nadležni moraju biti spremni. Ipak, među aktivnostima koje su se našle na popisu Uprave ZIKS-a za 2016. i dalje je najveći broj onih koji se tiče poboljšanja uslova boravka zatvorenika, počev od nabavke posteljine, dušeka i ćebadi, a tu je i nabavka kompjuterske i medicinske opreme, kao i službenih automobila za sprovodničku službu.
( Aleksandra Mudreša )