GA: Presuda Merčepu doprinosi regionalnom suočavanju sa prošlošću

Presuda ratnom pomoćniku ministra unutrašnjih poslova Hrvatske, Tomislavu Merčepu, značajna je jer doprinosi i regionalnom procesu suočavanja sa prošlošću sa aspekta izuzetno važne, a uglavnom zanemarivane komandne odgovornosti, ocijenjeno je iz Građanske alijanse (GA)

Ta nevladina organizacija pozdravila je presudu suda u Zagrebu kojom je Merčep osuđen na pet i po godina zatvora jer, kao faktički zapovjednik rezervne jedinice hrvatskog MUP-a, nije spriječio ratne zločine nad srpskim civilima na području Zagreba, Pakraca i Kutine, krajem 1991. godine.

Predsjednica Upravnog odbora GA, Ajša Hadžibegović, podsjetila je da za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore, do danas nema nijedne optužnice koja se bavi komandnom odgovornošću, a ni direktni počinioci uglavnom nijesu identifikovani i osuđeni.

Prema njenim riječima, iako presuda Merčepu izostavlja 25 još neidentifikovanih žrtava, može se reći da je dio civilnih žrtava pravdu dočekao gotovo četvrt vijeka kasnije.

„Presuda Merčepu je značajna jer doprinosi i regionalnom procesu suočavanja sa prošlošću sa aspekta izuzetno važne, a uglavnom zanemarivane komandne odgovornosti“, kazala je Hadžibegović.

Kako je pojasnila, ta pravna doktrina odnosi se na nesprječavanje zločina, odnosno nečinjenje koje po Haškoj konvenciji može da bude osnov krivične odgovornosti.

Hadžibegović je kazala da Centar za suočavanje s prošlošću iz Hrvatske u svom izvještaju procjenjuje da zločina nad svim kasnije privedenima, zlostavljanima i ubijenima vjerojatno ne bi ni bilo da je Merčep, kao faktični zapovjednik, reagovao na prva dva hapšenja Rajčevića i Gunjevića.

Kako je navela, u procesima tranzicione pravde i pokrenutim sudskim postupcima pred domaćim sudovima u bivšim republikama SFRJ, rijetke su optužnice za komandnu odgovornost.

„Napominjemo da je u Crnoj Gori najviša kazna u procesu suočavanja sa prošlošću presuđena kuvaru koji je dobio četiri godine zatvora u slučajuMorinj. Zato i ne čudi što se sa relevantnih adresa, kao što je Evropska komisija, proces suočavanja sa prošlošću ocjenjuje kao pasivan“, smatra Hadžibegović.

Ona je podsjetila da su sudski postupci u četiri ratna zločina koji su se dogodili na teritoriji Crne Gore, - "Morinj”, „Bukovica”, „Deportacija” i „Kaluđerski laz”, pravosnažno okončani, i da je samo u jednom predmetu donijeta osuđujuća presuda.

„Zbog zlostavljanja hrvatskih vojnika 1991. i 1992. godine, koji su zarobljeni na ratištu u blizini Dubrovnika, a potom dovedeni u logor Morinj, osuđeni su na četiri godine zatvora I. M. , na tri godine Š. L. i B. G., dok je I. G. osuđen na dvije godine zatvora. U svim ostalim slučajevima, svi optuženi oslobođeni su odgovornosti“, navela je Hadžibegović.

Državno tužilaštvo je, kako je kazala, najavilo reviziju u sedam predmeta za ratne zločine, među kojima su i četiri najveća, kako bi provjerili da li je moguće identifikovati još neke osumnjičene.

„Nadamo se da će i ova presuda iz Zagreba, kao i najavljena revizija od strane tužilaštva, motivisati one koji su u posjedu informacija da urade pravu stvar i pomognu ostvarenju pravde za sve civilne i nedužne žrtve“, zaključila je Hadžibegović.

( MINA )