U Klivlendu postavljen spomenik ocu rock 'n' roll-a Alanu Fridu

Karijeru na radiju počeo je još kao student, a u emisiji "Moondog Show", koju je osnovao u Klivlendu, promovisao je moderni zvuk i bluz izvođače, bez obzira na rasu

59 pregleda0 komentar(a)
spomenik Alan Frid, Foto: Twitter
08.05.2016. 10:23h

Spomenik tvorcu naziva rock 'n' roll i organizatoru prvog rokenrol koncerta Alanu Fridu postavljen je danas na groblju u Klivlendu, gdje će ubuduće počivati njegov pepeo.

Urna s njegovim posmrtnim ostacima položena je na groblje sa pogledom na jezero u petak, a njegov sin Lens (Lance) izjavio je da je njegov otac pronašao dom i da porodica "konačno može da ga ostavi da počiva u miru".

Frid je još kao DJ u Klivlendu počeo da radi na stvaranju nove muzike koja je bila mješavina džeza, bluza, popa i kantri muzike, a koja je danas poznata kao rock'n' roll.

Karijeru na radiju počeo je još kao student, a u emisiji "Moondog Show", koju je osnovao u Klivlendu, promovisao je moderni zvuk i bluz izvođače, bez obzira na rasu.

Noćni radio šou "Rock'n'Roll party" osnovao je u Njujorku, poslije događaja koji se smatra prvim rokenrol koncertom. Naime, Frid je 1952. u Klivlendu organizovao "Moondog Coronation Ball" na koji je "upalo" oko 20.000 ljudi bez karata, što je izazvalo opšti haos.

Frid je umro u Los Andjelesu 1965. godine u 44. godini od posljedica oboljenja jetre, a po želji porodice njegova urna bila je položena u Njujorku, gdje je bila narednih 30 godina. Iako je želio da bude uzidan u temelje Kuće slavnih rokenrola i Muzeja u Klivlendu, to nije bilo moguće, jer američki zakoni nalažu da ljudski posmrtni ostaci moraju biti sahranjeni na groblju.

Urna je neko vrijeme bila postavljena ispod pokretnog stepeništa muzeja, od 2002. godine je bila izložena kao eksponat, a Fridova porodica zatražila je da im urna bude vraćena, pošto je 2014. godine novi direktor muzeja odlučio da je neprikladno da urna bude izložena kao eksponat.

Jedna od Fridovih najvećih zaostavština jeste njegov trud da promoviše muziku bez obzira na boju kože, zbog čega su ga mnogi bjelci optuživali da promoviše "rasno mješanje". Organizovao je brojne turneje i koncerte s bjelim i crnim muzičarima.

Njegov sin Lens Frid rekao je da je da je pionirka u borbi za ljudska prava Rosa Parks 1990. godine rekla da je Frid probio rasnu barijeru.