Krunić: Podgoričani se ne rekreiraju dovoljno često
“Svi objekti, institucije, korporacije i organzacije nalaze se na manje od pet kilometara od mjesta boravka većine zaposlenih, što predstavlja dnevni minimum fizičke aktivnosti. Nažalost, savremeni uslovi života su nametnuli drugačije navike, pa većina ljudi ne zadovoljava ni minimalne potrebe sa fizičkim aktivnostima”
Podgoričani se ne rekreiraju dovoljno često, ocijenio je izvršni direktor Centra za borbu protiv gojaznosti, Mirko Krunić, navodeći da se oni najčešće fizički aktiviraju pred ljetnji odmor.
On je naveo da crnogorski građani imaju sve blagodeti za razvoj rekreacije.
“Svi objekti, institucije, korporacije i organzacije nalaze se na manje od pet kilometara od mjesta boravka većine zaposlenih, što predstavlja dnevni minimum fizičke aktivnosti. Nažalost, savremeni uslovi života su nametnuli drugačije navike, pa većina ljudi ne zadovoljava ni minimalne potrebe sa fizičkim aktivnostima”, rekao je Krunić agenciji Mina.
On je ukazao da je u posljednje vrijeme u Podgorici povećan broj centara koji pružaju usluge organizovane rekreacije.
“Ta informacija bi obradovala sve koji se bave izučavanjem oblasti ishrane i fizičke kulture. Međutim, učestalost rekreacije nije na zadovoljavajućem nivou, s obzirom da se ljudi u našoj sredini najčešće uključuju u rekreativne aktivnosti pred ljetnji odmor”, smatra Krunić.
On je, govoreći o razvijanju zdravih stilova života kod djece, ukazao da je to širok pojam koji ne obuhvata samo fizičku aktivnost, pravilnu ishranu i izbjegavanje psihoaktivnih supstanci.
Prema njegovim riječima, većina pozitivnih vrijednosti mogu se naučiti u školi, od ljekara i iz medija.
“Međutim, ono što je važno i sastavni je dio zdravog životnog stila su i elementi mentalnog zdravlja u koja spadaju - emocije (načini kako izražavamo ljubav, sreću, radost, zadovoljstvo i tugu), ponašanje u društvu, konflikti (i njihovo rješavanje ) i nasilje. Isto tako, sastavni dio predstavlja i edukacija o seksualnom i reproduktivnom zdravlju”, objasnio je Krunić.
On je poručio da roditelji o tim temama treba da, isto kao i sa ostalima, razgovaraju sa djecom, podstiču razvoj opšte motorike, pravih vrijednosti, kreativnost i usvajanje pozitivnih navika.
“Nažalost, u praksi je moguće vidjeti i brojne primjere gdje roditelji, prije svega svojim negativnim primjerom, utiču na djecu koja se tada ne mogu razviti u samopuzdane odrasle osobe”, dodao je Krunić.
On smatra da crnogorski građani, kada su zdravlje i zdravstvena zaštita stanovništva u pitanju, kao i u mnogim oblastima života, nijesu na visokom mjestu.
“Predrasude su i dalje prisutne, između ostalog i ta da je “rumeno” dijete koje je prekomjerno uhranjeno zdravo dijete”, ocijenio je Krunić.
On je rekao da u promjeni percepcije, najveću ulogu imaju mediji koje treba da traže i prenose informacije samo od stručnih osoba.
“I roditelji, i šira populacija trebaju da slušaju savjete stručnjaka, jer se danas informacije iz medicine i uopšte zdravlja mijenjaju velikom brzinom”, poručio je Krunić.
On je ukazao da su relevantna istraživanja o tom pitanju u Crnoj Gori počela veoma kasno i pojasnio da tek od 2000. godine postoje prvi podaci o zdravstvenom stanju populacije kada su u pitanju hronične nezarazne bolesti.
Krunić je podsjetio da je posljednje istraživanje 2008. godine radio Institut za javno zdravlje i naveo da je ono pokazalo da je od 2000. do 2008. godine evidentno povećan broj osoba koje obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa.
"Istovremeno, u porastu je broj osoba koje su fizički neaktivne i koje se nepravilno hrane".
U tom periodu je, kako navodi, povećan broj odraslih osoba koje su prekomjerno uhranjene ili gojazne. Krunić je precizirao da su ženske osobe više gojazne dok su muškarci više prekomjerno uhranjeni.
“Nažalost, u porastu je i broj djece, posebno djece školskog uzrasta koja imaju problem sa prekomjernom težinom. Glavni razlog je ishrana bazirana na slatkišima i grickalicama, vrijeme pored računara i televizije i nedovoljna fizička aktivnost (preporuka za djecu je 60 minuta umjerene do malo intezivne-aerobne aktivnosti)”, poručio je Krunić.
On je ocijenio da da se djeca u Crnoj Gori ne usmjeravaju na pravi način što pokazuju i istraživanja koja su sprovodili.
Krunić je ukazao da su brojne studije potvrdile da nepravilne navike u ishrani ostavljaju trajne posljedice na život buduće odrasle osobe.
"U poređenju sa djecom koja nemaju višak kilograma, gojazna djeca su pod skoro duplo većim rizikom od tri ili više zdravstvenih, mentalnih ili razvojnih problema, ustanovili su istraživači. Djeca sa viškom kilograma su pod 1,3 puta većim rizikom”, naveo je Krunić.
On je dodao da je gojaznost bolest i glavni faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa, od kojih umire više od dvije trećine populacije.
( Mina )