Predstavljen hercegnovski rječnik romanizama: Podsjećanje na vrijeme I atmosferu grada koji nestaje

Lìmpija, spifèrat, ćićibèlo, kaldana, armadur, albeta, škontràdura,… ko prvi put čuje ove i slične riječi ostaće u nedoumici o kom jeziku je riječ. Nedoumice nije bilo među prisutnima na promociji knjige Hercegnovski rječnik romanizama autorke Marine Stanišić. Poneki Novljani još koriste ove riječi u svakodnevnoj komunikaciji, a one koji su ih zaboravili , kada ih ponovo čuju, podsjete na atmosferu u njihovim porodicama i u grada od prije pola vijeka.

“Većina nas, na riječi koje su nekada bile svakodnevica i tvorile su onu jedinstvenu melodiju novljanskog govora - nismo pazili. Bili smo NEOBADANI (nepažljivi ) . I riječi su bez PREŠE (žurbe) i VARDANJA(galame), jedna po jedna PARTILE (odlazile) iz našeg svijeta”, ocijenila je novinarka Vitka Vujnović .

A Marina ih je nalazila i brižljivo bilježila.

“Na ovaj korak sam se odlučila da bih što duže zadržala I sačuvala naš hercegnovski govor, bokešku književnost, koji “vrcaju” od rmanizama , i tako ih učinjela što više dostupnim , posebno mlađoj populaciji. Stanovnici našeg okruženja, ma gdje se našli, na našem primorju , od sjevera do juga Jadrana, moći će koristiti ovaj Rječnik, jer su razlike u pojmovima gotovo neznatne”, ocijenila je Stanišić.

“Hercegnovski rječnik romanizama ima dvije knjige u jednoj, jer je u rječničkoj formi ispisana cijela istorija Herceg Novog. Kada se ovo djelo čita kao klasično štivo , ne kao rječnik, mi kroz objašnjenja, opise i primjene u rečenicama, vidimo kako je izgledao život običnih ljudi i žena u Herceg Novom, ribara oko barke, pomoraca na brodu , što se jelo, pilo, nosilo, kako je tekao društveni krvotok, tokom kojih sve događaja… s fortecama, đardinima, crkvama, kalama I kaletama kao scenografijom, te sa mnogo riječi iz flore i faune, mudrosti, novskih zanimacija I divertimenata”, naveo je književnik i knjižar Nikola Malović i ustvrdio da “ iako Marina Stanišić i nije jedina Novljanka koja je mogla da napiše ovaj Rječnik (iako ja mislim da jeste), onda svakako pripada posljednjoj generaciji koja je to mogla”.

“Nastajao u različitim istorijskim periodima, govor hercegnovske regije, sjeverozapadne Boke Kotorske i čitavog priobalja čuva romanizme, koji su prodirali tokom vjekova i tako postajali sastavni dio jezičkog svakodnevlja I dominantnih dijalekata. Za ovako teško I zahtjevno istraživanje autorka se dugo pripremala I zato ga uspješno i realizuje. Svakako da je od pomoći bila mediteranska osjećajnost, romansko obrazovanje i jezički rafinman”, napisao je prof.dr Ratko Božović.

Istraživanje Marine Stanišić namijenjeno je “onima koji razmišljaju, onima koji traže, onima koje će provocirati, te će novim pristupima dodati još izraza, I složenijih objašnjenja, ali i ne samo njima”, uvjerena je istoričarka umjetnosti Vladana Kosić.

Marina Stanišić je u libro Hercegnovski rječnik romanizama smjestila nisku od šest hiljada bisera (riječi) podijeljenih u šest poglavlja : Dični Novljani i Novljanke, Novi grad- bokeški dom, palace, crkve, vjeroispovjesti, fortece, kale i kalete; Čuvena aromatična novska kužina; Flora i fauna Boke; More-modri rumor vječnosti i Novske zanimacije, rabote I divertiškanja.

“Od ovih rječnika romanizama svaki čitalac može da napravi vlastiti, samo ako podvuče i grupiše riječi iz oblasti koja ga zanima. Tako iz ovoga ili iz ovih rječnika mogu da nastanu, kao što sam pokazao i Novski rječnik loših ljudi, i Novski rječnik zdravlja, i mode, i Ribarski rječnik, i Rječnik flore, i Rječnik faune...” poručio je Malović.

Vratila riječi koje smo tražili i nismo nalazili

Marina Stanišić, diplomirana je filološkinja( engleski I italijanski jezik) .

Do sada je objavila dvije knjige - GULOZECE IZ BOKEŠKOG KUVARA – obuhvativši i njima ne samo gastronomiju već i tradiciju i običaje. Stalni je učesnik stađunskih fešti NVU Ruke, pridružuje se humanitarnim akcijama, organizovala je pokladske večeri , predstavnik je NVO Bokeška gulozeca.

( Slavica Kosić )