Novinarski posao se sveo na držanje mikrofona
"Ljudi se sa pravom boje za svoja radna mjesta, jer se posao gubi, a teško dobija. Zato pristaju da rade prekovremeno za sve manje plate, pokrivaju više radnih mjesta, nemaju praznične dane ili godišnji odmor"
Zaposlenima u crnogorskim medijima svakodnevno se uskraćuju osnovna radna prava, a u profesionalnom smislu se svode na držače mikrofona, istice se u Proglasu Sindikata medija Crne Gore.
"Svjetski dan slobode medija je prilika da ponovimo da o slobodi medija ne može biti riječi dok oni koji te medije čine, a to su zaposleni u njima rade u uslovima siromaštva, korupcije i straha. Zaposleni koji ne prima zaradu, koji ne može da živi od svog rada, nije slobodan, nije objektivan i dok se bori za golu egzistenciju, ne može da se bori za prava javnosti da bude informisana", kazala je predsjednica Sindikata, Marijana Camović.
Za loš socijalni i materijalni položaj novinara Sindikat krivi vlasnike medija.
"Bez obzira da li je riječ o medijima koje finansira država, opština i privatnici. Svi oni nažalost samo vode biznis i svoje bitke, nemaju poštovanja prema novinarstvu koje je nekad bilo ugledna profesija, a ni javni interes im nije vodilja", kazala je Camović.
Kako je plaćen novinarski posao u Crnoj Gori najbolje pokazuje podatak iz OEBS-ovog istraživanja od prije dvije godine - prosječna zarada novinara bila je 470 eura, dakle ispod tadašnje prosjecne plate u državi.
Takođe, prema podacima Montstata u medijima je 2012. bilo 1970 zaposlenih, a dvije godine kasnije 1.382. Trećina radnih mjesta ukinuta je tiho, a tek po koji radni spor, kaže Camović, pokazao je da sloboda medija u crnogorskim uslovima ne funkcioniše.
"Ljudi se sa pravom boje za svoja radna mjesta, jer se posao gubi, a teško dobija. Zato pristaju da rade prekovremeno za sve manje plate, pokrivaju više radnih mjesta, nemaju praznične dane ili godišnji odmor", kaže Camović.
Smanjivanje i kašnjenje plata, ističu u Sindikatu, nijesu jedini problemi zbog kojih se stanje slobode medija posljednjih godina pogoršalo, ne samo u kod nas, nego i u regionu.
"Osim tih radno-pravnih pitanja veliki problemi su i pitanja cenzure, autocenzure, raznih ekonomskih i političkih pritisaka na novinare i medije", kazao je Radomir Kračković iz Sindikata medija.
Iako je medijska scena u Crnoj Gori podijeljena, Sindikat broji 300 članova koji dolaze sa oba medijska pola. Sindikalci ne žele da utiču na uređivačke politike u crnogorskim medijima, ali apeluju na zaposlene da bez obzira u kom mediju rade budu solidarni i da se ujedine u borbi za svoja prava.
"Na taj način što ćemo se zajedno boriti za povećanje plata za to da svi zaposleni medijski radnici imaju jasne ugovore na neodređeno, da te plate budu redovne", rekao je Kračković.
Kako bi se poboljšao medijski ambijent na Zapadnom Balkanu, Sindikat medija Crne Gore sa novinarskim udruženjima iz regiona od 1. januara sprovodi projekat o slobodi medija u okviru koga će objaviti 3 izvještaja na tu temu. U septembru će biti pokrenut i regionalni web sajt, koji će biti najviše posvećen napadima na novinare.
"Cilj ovog web sajta je da se odmah zajednički reaguje na sve fizičke napade na novinare, da se izvrši pritisak na nadležne organe da se što prije rješavaju", kazao je Kračković.
Evropska federacija novinara pozvala je danas kreatore evropske politike i nacionalne vlade u Evropi da ulože veće napore za garantovanje slobode medija i unapređenje medijskog pluralizma i da se posebno suprotstave zabrinjavajućim trendovima erozije medijskih sloboda u Evropi.
( Ana Milačić )