Kostić: U prva dva mjeseca zabilježen višak odliva nad prilivom sredstava, to nije poželjno
Kostić je rekao da je manjak priliva za stanje crnogorske ekonomije naročito nepovoljan, jer je ona zavisna od SDI, kojima bi trebalo da se balansira debalans iz robne razmjene sa inostranstvom
Podatak da je u Crnoj Gori u prva dva mjeseca ove godine zabilježen višak odliva nad prilivom sredstava, nije poželjan i pomalo je obespokojavajući, ali zaključke ne bi trebalo prerano donositi, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
„Treba sagledati strukturu odliva i kojom motivacijom je praćena. Na osnovu onoga što je u obrazloženju rečeno, ne bi trebalo očekivati da se trenutni odnos zadrži, već da se obrne u korist priliva“, kazao je Kostić agenciji Mina-business.
Prema podacima Centralne banke (CBCG), ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prva dva mjeseca ove godine iznosio 188,4 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 206,7 miliona eura. Neto odliv SDI, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, iznosio je 18,3 miliona eura.
Kostić je rekao da je manjak priliva za stanje crnogorske ekonomije naročito nepovoljan, jer je ona zavisna od SDI, kojima bi trebalo da se balansira debalans iz robne razmjene sa inostranstvom.
„Ukoliko bi se naša sposobnost u tom pogledu smanjivala, produbljivala bi se naša neravnoteža sa sve većim potrebama za dodatnim sredstvima. Ta bi situacija mogla biti rezmirana na način: veće potrebe – manje mogućnosti“, objasnio je Kostić.
On je, komentarišući najavu eventualnog rebalansa budžeta u drugoj polovini godine, naveo da je ta mogućnost otvorena onog momenta kada se pokazalo da aproksimativno utvrđen iznos potreban za servisiranje naknada za majke sa troje i više djece ni izbliza ne odgovara starnom potrebnom izdatku za te namjene, već da je daleko veći.
„Da li će se rebalans zaista i desiti zavisiće od nivoa ostvarenih priliva u budžetu u narednom periodu, odnosno od toga da li će oni biti dovoljni da 'pokriju' novonastali izdatak“, rekao je Kostić.
On smatra da će, ukoliko do rebalansa ipak dođe, to značiti usklađivanje uzrokovano novonastalim troškovima koji nemaju pokriće u prihodima, što implicira potrebu za zaduživanjem ili za prodajom imovine.
„S druge strane, ovo bi moralo biti nauk da se ne usvajaju rješenja, sa ma kojim obrazloženjem ili bilo kakvom motivacijom, bez potpunog sagledavanja njihovog fiskalnog, odnosno uticaja na budžet“, saopštio je Kostić.
On je dodao da je riječ o kriterijumu čije je izostavljanje nezamislivo, a insistiranje na njemu govori o dubini nerazumijevanja koncepta održivosti.
( MINA business )