"Vitomirizam" – pravac koji je ustanovio "princ kafane"

Manifestacija "Dani Vita Nikolića" počela je prikazivanjem dugometražnog dokumentarnog filma "U trag zaboravu", autorke Maje Janjušević, a sinoć je u sali "Zahumlja" promovisan istoimeni zbornik koji je priredio novinar i publicist Maksim Vujačić. On je u pomenutom zborniku sabrao sjećanja Vitovih prijatelja i poznavalaca njegovog djela.

Pr. dr Ratko Božović kazao je da je naslov Vujačićeve knjige, u kojoj su autori tekstova bar malo odgovorili na pitanje zašto je Vito pjesnik koji se pamti, mogao biti i "Tragom sjećanja".

"Ovi tekstovi otkrivaju ko je zaista bio Vito Nikolić, ili bi se moglo tvrditi da je ta tajna bar malo odgonetnuta. Njegov život, kako je on pulsirao kao ličnost i pjevao u odnosu na taj život bili su u fascinantnoj međusobnoj uzajamnosti”, kazao je Božović.

Milorad Bošković je kazao da je Vito, koga je nazvao "princom kafane", živio za poeziju i novinarstvo, i od poezije i novinarstva. Prema njegovim riječima Vito je bio ekskluzivni vlasnik patnje, pjesnik koji je vjerovao u svjetlost i snagu riječi, a riječi su bile njegova pokretačka snaga.

"Maksim Vujačić se posvetio proučavanju i objašnjenu svakog podatka iz Vitovog života. Njegove knjige su unutrašnja biografija Vita Nikolića iskazana onako kako je on živio, pisao, drumovao", kazao je Bošković.

Pr. dr Draško Došljak podsjetio je da je Vujačić do sada objavio sedam knjiga o Vitovom životu i radu i pokazao kako pojedinci mogu da urade više nego mnoge institucije. Nada se da će Vujačić nastaviti sa istraživanjem o Vitovom stvaralaštvu jer je još mnogo toga ostalo u njegovoj zaostavštini.

"Opus Vita Nikolića ne pripada ni jednom pravcu u knjižvnosti jer je osoben i mogli bi ga nazvati ‘Vitomirizam’. Bilo ih je mnogo koji su pokušavali da ga kopiraju, ali nijesu uspjeli. Vito nikoga nije inficirao tuberkulozom, ali jeste poezijom, što najbolje potvrđuje podatak da u Nikšiću nema oca i sina koji podjednako ne znaju Nikolićeve stihove", kazao je Došljak.

I direktor Direktorata za medije Željko Rutović ukazao je na Vujačićev kapitalan doprinos proučavanju života, djela, rada i osobene ličnosti jednog od najpoznatijih crnogorskih pjesnika i boema, ali i novinara čije reportaže su “časne stranice koje nadrastaju vrijeme”.

"Nama ostaje da u liku Vita i Maksima preispitujemo svoja pojedinačna i kolektivna zbiranja i sjećanja. Tamo gdje nijesmo imali kulture sjećanja nama se bespovratno i u najlošijem obliku dogodila kultura prisjećanja. A kada imamo kulturu prisjećanja tada imamo problem sa činjenicama, faktima, argumentima, sa svim onim što jeste dokumentaristika”, kazao je Rutović.

Dušan Govedarica je podsjetio da je Vito prvi dobitnik nagrade “Zaloga” koju dodjeljuje književna zajednica “Vladimir Mijušković” i da je to jedino priznanje koje je dobio za života, a posthumno i nagradu “Marko Miljanov”.

“Znanima i neznanima nosio je grudobolne topole pjesme da njima ogriju dušu. Samo velikim pjesnicima to polazi za rukom”, kazao je Govedarica.

Prema riječima reditelja Blagote Erakovića Vito je bio jedinstvena ličnost u crnogorskoj poeziji.

"Posebno mi je drago što se ovakva manifestacija organizuje u gradu koji je bio kulturološki posrnuo. Uraditi ovakav dokumentarni film i ovaj zbornik u ovom vremenu je hrabrost vrijedna svakog poštovanja. Nije Maksim Vujačić dozvolio da pjesnici ‘čeprkaju’ po tome, a to je dobro, jer u Crnoj Gori, nažalost, književni kritičari i istoričari književnosti su istovremeno, obično, i pjesnici, pa svoj ego ne mogu da potisnu”, kazao je Eraković.

Odlomke iz zbornika “U trag zaboravu” čitao je glumac Miro Nikolić.

Manifestacija koju organizuju NVO Alijansa za kulturu, ekologiju, ljudska prava (CEHRA) i Fondacija “Ćano Koprivica”, nastavlja se 3. maja organizovanjem poetsko muzičke večeri u muzičkoj školi “Dara Čokorilo” nazvane "Nedjelja u gradu N". U program će učestvovati glumci Dubravka Drakić i Miro Nikolić, studenti Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, gitarista Slobodan Bobo Bogdanović i operska pjevačica Bojana Marković.

( Svetlana Mandić )