Stotine predmeta naknadno ispliva
Iz Sudskog savjeta "Vijestima" je odgovoreno da se te razlike javljaju, jer se stari predmeti mogu aktivirati iz više razloga...
Skupština Crne Gore godinama nekritično usvaja godišnje izvještaje o radu sudova, koji ni približno ne odražavaju pravo stanje u sudstvu, ocijenio je advokat Siniša Gazivoda.
U izvještajima za 2015, 2014. i 2013. godinu, u koje su “Vijesti” imale uvid, pojavljuju se kontradiktorni podaci o broju neriješenih starijih predmeta.
U Sudskom savjetu tvrde da se te razlike javljaju, jer se stari predmeti mogu aktivirati iz više razloga.
"Često se dešava da stranka, u okviru svojih procesnih ovlašćenja, zahtijeva nastavak prekinutog postupka (posebno ostavinskog postupka), postupanje po vanrednim pravnim ljekovima - ponavljanje postupka, vanredno preispitivanje pravosnažne sudske odluke, povraćaj u pređašnje stanje, kao i druge vrste aktiviranja starog predmeta", pojasnili su iz Sudskog savjeta.
Navode da "takav predmet dobija broj u godini u kojoj se isti ponovo aktivira, ali ga sistem prati od dana podnošenja inicijalnog akta, čime se stvara privid razlike u broju prikazanih predmeta u više godišnjih izvještaja".
Gazivoda, međutim, tvrdi da, pošto se radi o stotinama neprikazanih predmeta, odgovor na njihovo naprasno ponovno pojavljivanje ne može biti - ponavljanje postupka i povraćaj u pređašnje stanje.
Pojašnjava da se ova pravna sredstva koriste samo izuzetno, i pod zakonom utvrđenim rokovima i u zakonom utvrđenim uslovima.
"Vanredno preispitivanje pravosnažne sudske odluke može se podnijeti samo protiv presuda Upravnog suda, koji je formiran 2005. godine, te se razlika u predmetima pokrenutim 2003. godine i ranije, nikako ne može odnositi na vanredno preispitivanje”, tvrdi Gazivoda.
On dodaje i da prekid postupka ne znači njegovo okončanje.
"Niti jedan procesni zakon u Crnoj Gori ne propisuje da je prekidom postupka taj postupak okončan, već podrazumijeva da će se nekad nastaviti. Dakle, ako sudovi, suprotno zakonu, prekinuti postupak smatraju okončanim, odnosno riješenim - onda su sve statistike date u Godišnjem izvještaju pogrešne, netačne i suprotne zakonu”, kaže advokat.
Brojni su primjeri ovih kontradiktornosti u izvještajima sudske vlasti, na koje ukazuje i advokat.
Tako se, prije dvije godine, podnosi izvještaj Skupštini da je neriješeno samo 197 predmeta koji su primljeni 2003. godine ili ranije, dok iz sadašnjeg izvještaja proizlazi da je 2015. godine bilo ukupno 520 (315 riješenih i 205 neriješenih) predmeta primljenih u tom periodu.
Razlika je, dakle, u 323 ranije neprikazana predmeta.
Isto tako, u izvještaju za 2014. godinu piše da u crnogorskim sudovima nema neriješen nijedan predmet iz 1977. godine, dok se u izvještaju, godinu dana nakon toga, pojavljuju dva predmeta.
Zatim, na kraju 2014. godine, ostalo je neriješeno sedam predmeta iz 1993. dok se u ovogodišnjem izvještaju navodi da je u toku 2015. godine riješeno 12 predmeta iz 1993. i da je ostalo neriješeno još 9.
“Sudovima je, na početku 2015. godine, ostalo da riješe 7 predmeta iz 1993. godine, a oni su riješili 12 i opet im je ostalo 9”, ističe Gazivoda.
On dodaje i primjer kontradiktornosti iz izvještaja za prošlu i pretprošlu godinu.
"U izvještaju iz 2014. godine piše da je na kraju te godine ostao neriješen 201 predmet iz 2007. godine, dok u izvještaju iz 2015. piše da je riješeno 225 predmeta iz 2007. godine, dok je ostalo neriješeno 160. Dakle, odnekud je 'isplivalo' 184 predmeta samo iz 2007. godine”, ističe advokat.
Gazivoda podsjeća da je suština podnošenja izvještaja o radu sudstva Skupštini na usvajanje međusobna kontrola između grana vlasti, kako je i propisano Ustavom.
"Jasno je da se poslanici ne smiju pouzdati u istinitost podataka iz Godišnjeg izvještaja o radu sudova za 2015. godinu, jer taj izvještaj ukazuje da su bili netačni podaci iz izvještaja za 2014. i 2013. godinu".
Gazivoda: Poslanici, tražite dokaze
Gazivoda smatra da bi poslanici, prilikom rasprave o izvještaju, trebalo da insistiraju da im se dostave dokazi za tvrdnje Sudskog savjeta.
"Primjera radi, trebalo bi zatražiti odluke iz 2014. i 2015. godine po kojima je, u tim godinama, reaktivirano 14 predmeta iniciranih 1993. godine, nakon toga svima će biti jasno o čemu se radi. Ono što je jasno je, da sa ovako kontradiktornim podacima, pada u vodu priča koju godinama slušamo o nadljudskom pregalaštvu crnogorskog sudstva u rješavanju zaostalih predmeta”, poručio je advokat.
Za putovanja i usavršavanje 1,7 miliona
U Izvještaju za 2015. godinu se navodi da su troškovi za službena putovanja i stručno usavršavanje nešto preko 1,7 miliona eura, dok su za godinu ranije ti troškovi još veći.
Na pitanje "Vijesti" da li smatraju da su ove cifre previsoke, ili neadekvatno utrošene, ako se, recimo, uzme u obzir, u kakvim uslovima rade te iste sudije u podgoričkom Osnovnom, ali i Privrednom sudu, iz Sudskog savjeta odgovaraju da su u pitanju rashodi za usluge, koje čine 6,79 odsto od ukupnog budžeta.
"Ističemo da su ova sredstva, osim na službena putovanja (54.076,36 eura) i stručno usavršavanje-nabavka stručne literature i kataloga propisa (20.059,00 eura), utrošena i na advokatske usluge (729.699,12 eura), komunikacione i konsultantske usluge (674.435,00 eura) i drugo”, navode iz Sudskog savjeta.
( Maja Boričić )