Đukanović u Nikšiću: Komite su bili preteča pokreta za obnovu nezavisne Crne Gore 2006. godine

Predsjednici države i Opštine Nikšić, Milo Đukanović i Veselin Grbović, otkrili su spomenik crnogorskim komitama 1916-1929, koji je na Trgu „Save Kovačević“ u Nikšiću podignut na inicijativu nikšićkog Udruženja boraca NOR-a i antifašista.

„Otkrivamo spomenik Crnogorskim komitama - borcima za slobodu Crne Gore u vrijeme austrougarske okupacije u Velikom ratu, i borcima za odbranu njenog državnog dostojanstva nakon nasilnog pripajanja Srbiji 1918. Ljudima koji nijesu pristajali ni na tuđinsko, ni na savezničko ropstvo i poniženje. Koji nijesu pristali da Crne Gore više ne bude, da se poništi njena velika istorija“, kazao je Đukanović.

Kako je istakao, o komitskom „podvižništvu i žrtvi, o patnjama, stradanjima i sudbinama njihovih porodica, dugo se u Crnoj Gori govorilo ispod glasa“.

„Danas im država Crna Gora sa osjećanjem duboke zahvalnosti odaje priznanje za njihovo antičko junaštvo. Slobodna, nezavisna, prosperitetna i uvažena Crna Gora, za kakvu su se borili i koju su sanjali. U vrijeme komitskog pokreta nije se moglo ni slutiti da će ona kroz koju deceniju postati ravnopravna članica jugoslovenske socijalističke zajednice. Posebno, da će 88 godina nakon nestanka biti obnovljena kao nezavisna, međunarodno priznata država, i ubrzo zauzeti dostojanstveno mjesto u prestižnoj zajednici evropskih i evroatlantskih država i naroda. Vrijeme je pokazalo da njihova žrtva nije bila uzaludna“, kazao je predsjednik države i u govoru podsjetio na istorijat komitskog pokreta, Božićni ustanak i kako je „Crna Gora izigrana od saveznika i kako se ideal ujedinjenja južnoslovenskih naroda pretvorio se u njen najveći nacionalni raskol“.

Komitski pokret, je prema riječima Đukanovića, dobio svoje sljedbenike u političkim i intelektualnim grupacijama, koje su djelovale u Crnoj Gori između dva svjetska rata, a obnovu državne nezavisnosti, ravnopravnosti u jugoslovenskoj državi, kao i odbranu crnogorskog identiteta, "najupornije su zastupali crnogorski federalisti i pripadnici KPJ".

„Crnogorske komite su svojom borbom, ciljevima i idejama bili preteča pokreta za obnovu nezavisne Crne Gore 2006. Mi smo privilegovana generacija koja je završila tu istorijsku misiju. Obnovljena na nasljeđu komitskog pokreta, današnja Crna Gora želi njegovom afirmacijom da ukaže na kojim temeljima počiva, i koje vrijednosti baštini. Bez toga Crna Gora ne bi bila autentična, niti bi crnogorski trajala. Nikada više ne smijemo dopustiti da to naše dragocjeno nasljeđe bude rastakano i negirano kao ideološko oruđe bilo čije politike. Zato je naša dužnost da i sadašnjoj i budućoj Crnoj Gori ukažemo da će je nasljeđe komitskog pokreta uvijek činiti dostojnom njene slavne tradicije i njene dostojanstvene budućnosti. Neka tome od danas svjedoči i ovaj spomenik. Spomenikom crnogorskim komitama mi odajemo poštu njihovoj žrtvi i pokazujemo privrženost njihovoj ideji“, zaključio je Đukanović.

Predsjednik Organizacionog odbora i predsjednik UBNOR-a, Slobodan Bato Mirjačić kazao je da je “Crna Gora ušla i krvarila u Prvi svjetski rat da bi pomogla Srbiji, ali da istorijsku nepravdu koja je napravljena po završetku Prvog svjetskog rata prema Crnoj Gori, komite nijesu priznali".

Otkrivanju spomenika, koji je djelo akademskog vajara Sretena Milatovića, prisustvovale su brojne zvanice, kao i građani. Spomenik čine dvije vertikalne kamene grede koje simbolizuju dva komitska pokreta i jedna staklena u sredini kao simbol prosperitetne i evropske Crne Gore, dok se na vrhu nalazi kamena greda sa komitskim grbom borca za slobodu.

Na spomeniku piše "U slavu crnogorskih komita koji su se borili za pravo, čast i slobodu Crne Gore 1916-1929".

Galerija

( Svetlana Mandić )