"Hiljadu plus": Neće svi moći da od kredita kupe stan koji žele

Od 400 do 500 građana bi moglo riješiti stambeni problem preko projekta Hiljadu plus. Ukoliko se potroši predviđeni iznos od 20 miliona a i dalje bude onih koji ispunjavaju uslove razgovaraće sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope i komercijalnim bankama o obezbjeđenju dodatnog novca, saopštili su predstavnici projektnog tima koji vodi projekat.

Građani su predali ukupno 731 zahtjev, od čega su dva u međuvremenu odustala a četiri su promjenila banku pa se razmatra 725 aplikacija.

Predsjednik Projektnog odbora Marko Čanović kazao je da je u toku procjena kreditnih mogućnosti podnosilaca zahtjeva od banaka i projektnog odbora, a da će sredinom maja biti podijeljeni prvi vaučeri sa maksimalnim iznosom zaduženja sa kojim će građani moći ugovarati kupovinu stana.

On je podsjetio da su u prethodnom sličnom projektu preko 800 građana ispunjavalo uslove i dobilo vaučere, ali da su na kraju stan kupila 433 korisnika.

"Dešavalo se da građani sa maksimalnim iznosom kredita koji im je odobren na osnovu njihovih kreditnih mogućnosti ne mogu kupiti stan koji su planirali, ili su odustajali i iz nekih drugih razloga. To će se dešavati i sada, ali ćemo pokušati da svima koji budu ispunjavali uslove pomognemo da rješe stambeno pitanje. Zbog toga planiramo da pregovaramo sa bankama ako bude nedostajalo novca", kazao je Čanović. Prvo vaučeri za prioritetne grupe On je naveo da će prve vaučere dobiti domaćinstva iz prioritetnih grupa (samohrani roditelji, domaćinstva čiji je član osoba sa invaliditetom, sa smetnjama u razvoju, djeca bez roditeljskog staranja, žrtve nasilja u porodici) od kojih je primljeno 67 zahtjeva, a nekoliko dana nakon toga ostali podnosioci koji ispunjavaju uslove.

Direktor Direktorata za budžet Dragan Darmanović kazao je da je fiksna kamata u ovom projektu 3,99 odsto, što je za 1,5 do 2,5 procentnih poena manja u odnosu na komercijalne na tržištu, kao i da je ovaj projekat uticao na smanjene redovnih kamata na stembene kredite kod crnogorskih banaka.

"Druge povoljnosti su što je učešće korisnika projekta u kreditu pet odsto, dok je redovnih kredita 20 odsto, a pregovorima sa bankama smanjili smo ostale njihove cijene za transakcione troškove i sa notarima cijene za njihove usluge. Dogovaramo sa bankama da učesnicima projekta ponude pod povoljnijim uslovima za kredite za opremanje stana i za razliku u cijeni stana preko 1.089 eura koliko se može platiti iz osnovnog kredita u ovom projektu", kazao je Darmanović. Najviše zahtjeva predali samci Direktorica jedinice za implementaciju projekta PROCON Sanja Mugoša navela je da se 464 zahtjeva odnose na domaćinstva gdje je član zaposlen u javnom sektoru, dok se 261 zahtjev odnosi na zaposlene u drugim oblastima.

Od tih brojeva 220 zahtjeva se odnose na mlade bračne parove. Prema uslovima konkursa, ne računajući prioritetne grupe, 40 odsto vaučere je planirano za zaposlene u javnom sektoru, a po 30 odsto za mlade bračne parove i zaposlene u ostalim sektorima.

Na jednočlana domaćinstva odnosi se 236 zahtjeva, na dvočlana 158, tročlana 182, četveročlana 124, petočlana 22 i tri za šestočlana domaćinstva. Zahtjevi su stigli iz ukupno četiri grada, od čega je 667 iz Podgorice, iz Nikšića 49, osam iz Bijelog Polja i jedan iz Pljevalja. Kada se izuzme 67 zahtjeva iz prioritetnih grupa, 217 ih se kandidovalo kao mladi bračni parovi, 301, kao zaposleni u javnom sektoru.

Na pitanje novinara da li će u slučaju da korisnik kupuje stan koji nije završen biti oslobođen plaćanja rata do useljenja, Čanović je odgovorio da je dogovoreno sa banka postojanje tog perioda uz plaćanje kamate ali da će sve to biti predmet dogovora između klijenta i banke. Zašto je bitniji krov nad glavom državnih službenika "Vijesti" su pitale i zašto je uopšte predviđeno da se 40 odsto kredita rezerviše za zaposlene u javnom sektoru kada državne institucije imaju budžete za rješavanje stambenih potreba svojih zaposlenih, kada Vlada je jedan od osnivača Fonda za stambenu solidarnu izgradnju kojeg finansijski pomaže, a novac iz budžeta dobijaju i stambene zadruge zaposlenih na budžetu, dok zaposleni u privatnom sektoru, od čijih zarada se finansira državni budžet, imaju mnogo manje šansi da stambeno pitanje rješe na tržištu.

Čanović je kazao da je tačno da neke državne institucije već pomažu svoje zaposlene da rješe stambeno pitanja, kao i da se iz budžeta daje novac stambenim zadrugama zaposlenih u prosvjeti i zdravstvu, ali da se pokazalo da sve to nije dovoljno.

"Neriješeno stambeno pitanje ima 18 hiljada zaposlenih u javnom sektoru. Zbog toga je predlog Banke za razvoj Savjeta Evrope bio da se jedan dio opredjeli za njih", naveo je Čanović.

On je najavio da za narednu godinu planiraju poseban projekat za rješevanje stambenih pitanja građana u sjevernoj regiji.

( Goran Kapor )