Apsolutni sluhista među životinjama
Voskov moljac može da čuje zvuk koji ne proizvodi nijedna poznata životinja i da izbjegne čeljusti predatorskog slijepog miša
Najbolji sluh u čitavom životinjskom carstvu posjeduje veliki voskov moljac.
Veliki voskov moljac nježno leprša kroz tamu u potrazi za partnerom, kada najednom začuje pisak visoke frekvencije. Taj zvuk daleko je iznad domašaja ljudskog sluha, ali moljcu nije nikakav problem da ga opazi. On ga navodi tako da, pomjeranjem za par centimetara, izbjegne čeljusti predatorskog slijepog miša.
Veliki voskov moljac ima sluh kao nijedna do sada poznata životinja. On može da čuje zvuke koji imaju toliko visoku frekvenciju da čak nijedan poznati slijepi miš ne može da ih proizvede. U evolucionoj trci za opstankom, ovaj moljac ima dobar početak.
Odrasle jedinke voskovog moljca napuštaju košnicu samo da bi se sparile. Mužjaci se okupljaju blizu drveća i, ubrzo po sumraku, počinju da dozivaju ženke, na frekvencijama iznad praga ljudskog sluha. Ipak, dozivi njihovih predatora, slijepih miševa, nalaze se na višoj frekvenciji. Dok mužjak voskovog moljca ispušta zvuk na frekvenciji između 90-95 kHz, slijepi miševi se dozivaju zvucima koji dostižu i 110 kHz.
Evolucija je pogurala moljce da krenu dalje, pa iako ne mogu da proizvedu zvuke u istom opsegu kao i slijepi miševi, oni mogu da ih čuju. Hana Moir i njene kolege sa Univerziteta Stratklajd u Glazgovu, testirali su sluh 20 odraslih moljaca puštajući im zvuke širokog opsega i mjereći kako vibraciju njihovih „bubnih opni“ tako i put signala ka njihovim slušnim nervima.
Kod svih moljaca tim panalne membrane snažno su vibrirale pri zvucima na frekvenciji od 300 kHz, a kod njih 15 od 20 primijećeni su izraženi nervni signali. Iz ovoga slijedi nevjerovatan zaključak da voskov moljac može da čuje zvuk koji ne proizvodi nijedna poznata životinja.
Moir kaže da postoje dva moguća objašnjenja.
“Moguće je da slijepi miševi proizvode više frekvencije od onih koje uopšte mogu biti snimljene. Mikrofoni teško registruju zvuke na frekvenciji višoj od 150 kHz, a oglašavanje slijepih miševa je naročito teško zabilježiti“, kaže Moir. Moguće je i da je osetljivost moljaca na zvuke visokih frekvencija stvar evolucije.
Moljac mora brzo da detektuje oglašavanje slijepih miševa kako bi mogao da pobjegne. Prema tome, iz njegove osjetljivosti na širok opseg frekvencija kapitalna korist je sposobnost da se brže umakne predatoru - slijepom mišu - i da se uvijek bude par koraka ispred njega.
Voskov moljac može da čuje zvuk koji ne proizvodi nijedna poznata životinja i da izbjegne čeljusti predatorskog slijepog miša
Može da čuje zvuke koji imaju frekvenciju da nijedan slijepi miš ne može da ih proizvede
( Vijesti online )