Zaštitiće i durmitorski skorup

Udruženje proizvođača durmitorskog skorupa podnijelo je Ministarstvu ruralnog razvoja i turizma zahtjev za registraciju oznake porijekla, a procedura je u završnoj fazi.

Iz HM “Durmitor” sa Žabljaka, najveće ovčarske farme na Balkanu i vodeće u Udruženju proizvođača durmitorskog skorupa, kažu da će dobijanjem loga i nacionalnog amblema, odavno nadaleko poznati prehrambeni proizvod doprinijeti promociji i prepoznatljivosti kraja iz koga dolazi i zaštiti ga od zloupotreba i imitiranja.

“Pored toga, omogućiće se povećanje tržišne vrijednosti proizvoda, povećati povjerenje potrošača, i što je najvažnije sačuvaće se tradicija. Durmitorski skorup se proizvodi na geografski jasno definisanom području kojeg čini teritorija tri durmitorske opštine, Žabljak, Plužine i Šavnik, koje zauzimaju prostor od 1.852 kilometara kvadratnih što čini 7,5 posto teritorije Crne Gore. Ovo područje je bogato biljnim vrstama, biljkama endemskog i reliktnog porijekla, cvjetnom florom, ljekovitim biljem, sa velikim pašnjačkim površinama i prirodnim livadama na kojim se stoka uzgaja i hrani”, kaže Dragana Obradović iz kompanije HM ”Durmitor”.

Ocijenila je da će registracijom porijeka, durmitorski skorup biti snažan konkurent na domaćem i inostranom tržištu, što će donijeti velike benefite proizvođačima.

Durmitorski skorup se proizvodi po tradicionalnoj tehnologiji koja se prenosi sa generacije na generaciju. Proizvod je sa specifičnim svojstvima, po ukusu, izgledu i mirisu, i spada u pikantne namirnice visoke nutritivne i energetske vrijednosti.

HM “Durmitor“ svoj buljuk koji broji oko 1.000 muznih grla ovaca - autohtone pramenke, tokom ljeta izdiže na katun Dobri do, gdje su im, tvrde, objekti koji ispunjavaju sve zakonske uslove za proizvodnju skorupa. Da se skorup priprema po recepturi koja se prenosi sa generacije na generaciju stara se glavna planinka Dragana Zeković.

“Muža ovaca vrši se ručno nakon čega posude sa sirovim mlijekom prenosimo u mljekar. Tu se vrši postupak proizvodnje, cijeđenje, kuvanje i razlivanje mlijeka, skorupljenje odnosno proces formiranja kore. Slijedi skidanje skorupa, slaganje u drvene kace i soljenje. Slijedi proces njegovog zrenja u kacama, a nakon toga može se premjestiti u mješine kako bi se postiglo dodatno dozrijevanje i dobio ‘skorup iz mješine’ ili ‘stari skorup’”, prenosi Zekovićeva za “Vijesti“ recepturu pripremanja durmitorskog skorupa i podsjeća na saljevak, skorup i sir-prljo za koje im je resorno Ministarstvo zvaničnim aktom odobrilo i priznalo primjenjivanje tradicionalnih metoda proizvodnje.

Vlasnik “Ski“ hotela Jovan-Rajo Baranin i njegov kolega iz “Zlatnog bora“ Radovan Bojović ističu da su zadovoljni što će nadaleko poznati poljoprivredni proizvod sa Durmitora dobiti prestižno znamenje. Kažu da će kroz svoje hotele ubuduće plasirati nesumnjivo durmitorski skorup. Njegov logo i amblem će to garantovati, kako njima prilikom nabavke, tako i gostima.

( Obrad Pješivac )