MORiT preuzima sve ključne poluge odlučivanja o prostoru
A primjetna je i ta arogancija u načinu na koji se ekipa iz MORiT odnosi prema zainteresovanoj javnosti - uz primjenu očigledno razrađenih mehanizma diskvalifikacije javnosti i pojedinaca iz rasprava o pojedinim problemima - na račun njihove neupućenosti u legislativu i planske dokumenate
Stranac, bio sam stranac/ Stranac, stranac u noći Idoli, "Stranac u noći", singl "Bambina", B-strana (Jugoton, 1983.)
Dva važna dokumenta iza kojih stoji Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORiT) - Nacrt Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata i Nacrt Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje Crne Gore sa Nacrtom Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu - trenutno su negdje na putu od nacrta ka predlogu, što će reći da su za oba dokumenta sprovedene javne rasprave. Oba se tiču prostora, odnosno djelovanja u prostoru - i oko oba se diglo dosta prašine u javnosti - pogotovo oko NPPPN Obalno područje. Ta priča nije ni blizu kraja - još će se tu lomiti koplja, to je sasvim izvjesno - i zato sam riješio da pokušam da doprinesem opštem uvidu u problem jednom malom opaskom.
Dakle, prisustvovao sam maratonskoj Javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, koju su zajednički organizovali MORiT i Inženjerska komora Crne Gore (IKCG), 24. decembra prošle godine, u zgradi MORiT u Podgorici. Daleko od toga da sam ekspert po pitanju CG zakonske regulative koja se tiče djelovanja u prostoru - ali bih se kladio, nakon što sam čuo primjedbe članova IKCG na Nacrt, da u fazi izrade Nacrta nije ostvarena saradnja vrijedna pomena između ekipe iz MORiT i zainteresovanih predstavnika struka koje su redom pogođene Nacrtom. Da je bilo saradnje, mnoge sporne odredbe, koje su komentarisane na toj javnoj raspravi, bile bi ispeglane još u fazi izrade Nacrta.
Prisustvovao sam, takođe, maratonskom radnom sastanaku na kojem je došlo do razmjene mišljenja između predstavnika MORiT, među kojima je bio i ministar Branimir Gvozdenović, te predstavnika obrađivača plana i predstavnika nevladinih organizacija koje se dominantno bave ekološkim pitanjima, tj. pitanjima zaštite životne sredine - okupljenih oko inicijative iza koje je stajao Aleksandar Perović (Ekološki pokret "Ozon") - citiram: "...da se u svrhu zaštite javnog i interesa budućih generacija hitno stavi moratorijum za gradnju na crnogorskom primorju na određeno vrijeme". Sastanak je održan 11. marta, a govorilo se isključivo o pomenutom NPPPN Obalno područje CG i Nacrtu Izvještaja o strateškoj procjeni. U ovom slučaju znam da javnost nije participirala u izradi Nacrta, što se svakako kosi sa pozitivnim evropskim praksama.
Što se tiče nekakvih opštih zaključaka nakon ta dva jedinstvena iskustva - prvo što bih morao da primijetim je da se pomenuti dokumenti nikako ne mogu posmatrati odvojeno.
Imamo, na primjer, problem eksproprijacije - veliki problem - koji je tretiran u Nacrtu Zakona na način da apsolutno favorizuje investitora - osobu koja ima namjeru da gradi - nad vlasnikom, ili vlasnicima katastarskih parcela koje su dio urbanističke parcele, definisane planskim dokumentom - na osnovu kojega se izdaju Urbanističko-tehnički uslovi - a kasnije i Građevinska dozvola.
Problem eksproprijacije, podsjetiću vas, spada u domen djelovanja Udruženja "Naše Ognjište" - čije aktivnosti su usmjerene u pravcu zaustavljanja "pravnog nasilja crnogorskih institucija na štetu vlasnika nasljeđenih i drugih nekretnina širom Crne Gore".
Dakle, imperativ je investicija, tj. gradnja - a Nacrtom Zakona su predviđene mjere koje se sprovode u cilju otklanjanja tzv. imovinsko pravnih prepreka.
Posebno je, u tom kontekstu, zloslutan Član 64 - koji je po osnovnom sadržaju vrlo sličan Članu 60a iz aktuelnog Zakona - i koji kaže: "Vlada odnosno izvršni organ jedinice lokalne samouprave može, za objekte od opšteg interesa, odrediti lokaciju, u skladu s namjenom prostora šire teritorijalne cjeline". To znači da se mogu zaobići lokalna planska dokumenta u ime tzv. opšteg interesa - koji je definisan planskim dokumentom višeg reda - koji ne mora biti isto što i javni interes - ili ipak mora - to mi nikako nije jasno.
Sa druge strane imamo NPPPN Obalno područje Crne Gore - koji zonu Buljarice, na primjer, definiše kao zonu mješovite namjene - što podrazumijeva da je riječ o površinama namijenjenim i za stanovanje i za turizam - i da nijedna od tih površina - ili djelatnosti - ne mora biti preovlađujuća - ma što to značilo.
Postoji i nešto što se zove, vjerovali ili ne - Strategija razvoja golfa u Crnoj Gori - a jedna od lokacija definisanih pomenutom strategijom je upravo Buljarica. Buljarica je i jedna od nekoliko tzv. izdvojenih turističkih zona predviđenih Nacrtom Prostornog plana - zona gdje je upisano 13.680 novih kreveta.
Na sastanku u MORiT 11. marta - koji je održan, treba naglasiti, posljednjeg dana Javne rasprave o Nacrtu Prostornog plana - pojavio se Božidar Čarmak ispred Udruženja "Naše Ognjište" - i odmah uletio u raspravu sa ministrom Gvozdenovićem, predstavnicima pravnog tima MORiT i Svetlanom Jovanović, predstavnicom obrađivača plana - oko vrlo realne bojazni ljudi koji posjeduju zemlju u zoni Buljarice - bez obzira da li žive u toj zoni ili ne - da će im zemlja biti eksproprisana u ime opšteg ili javnog interesa.
Bilo je očigledno da postoji veliki problem - koji nije rješavan u okvirima procesa izrade Nacrta zakona i Nacrta Prostornog plana. Nevjerovatno je da se predviđa 13.680 kreveta u Buljarici - što je ogromna cifra - a niko iz institucija sistema nije kontaktirao ljude koji tamo žive, niti je dato bilo kakvo obrazloženje odluka vezanih za zonu Buljarice u Nacrtu Prostornog plana.
Na pomenutom sastanku je konstatovano da Nacrt Prostornog plana ne uzima u obzir imovinsko-pravne odnose - i da na teritoriji CG u posljednje vrijeme nije zabilježen nijedan slučaj eksproprijacije zemljišta.
Zaključak je da definitivno nije vođeno računa o interesima ljudi koji žive u zoni Buljarice - niti u fazi izrade Nacrt Zakona, niti u fazi izrade Nacrta Prostornog plana - bez obzira što bi, po definiciji, i Zakon i Prostorni plan morali uvažavati interese građana - i da bi interesi građana, po definiciji, morali biti na prvom mjestu. Slično je i u drugim zonama - na cijelom potezu Crnogorske obale.
Opšti utisak bi bio da MORiT ima namjeru da preuzme - i da polako preuzima - sve ključne poluge u domenima odlučivanja o djelovanju u prostoru.
"Nerealna su očekivanja da Vlada unaprijed osigura punu realizaciju svake moguće investicije nezavisno od faktora koji utiču na planirane projekte", kaže ministar Branimir Gvozdenović, "a od kojih su mnogi nepredvidivi".
Ako znamo da se MORiT paralelno zalaže za rast obima investicija u turizmu - misli se, prije svega, na investiranje u nove smještajne kapacitete - s akcentom na hotelima od pet i više zvjezdica - nije teško pretpostaviti gdje vodi ta centralizacija moći, da to tako nazovem.
Sa druge strane, ne primjećuju se napori koji bi bili usmjereni u pravcu famoznog usaglašavanja planske dokumentacije - po horizontali i vertikali - što bi bio nužni preduslov odgovorne i obzirne prostorne prakse u CG.
A primjetna je i ta arogancija u načinu na koji se ekipa iz MORiT odnosi prema zainteresovanoj javnosti - uz primjenu očigledno razrađenih mehanizma diskvalifikacije javnosti i pojedinaca iz rasprava o pojedinim problemima - na račun njihove neupućenosti u legislativu, legislaturu i planske dokumenate na kojima počiva sistem djelovanja MORiT.
Ekipa iz MORiT nikako da shvati da bi morala biti na našoj strani - a mi nikako da počnemo da ih polako privodimo "k poznaniju prava", jer je baš to "ljudska dužnost najsvetija".
I tako... Idu dani...
( Borislav Vukićević )