Lex specijalis o Sporazumu o fer izborima: Poseban, ali ustavan
Pravnik Aleksandar Đurišić, koji je savjetnik u Građanskom pokretu Ura, objašnjava da je to dokument privremenog trajanja, da je van sistema i da, samim tim, ne bi mogla da se dovodi u pitanje njegova usklađenost sa Ustavom. Bitno je, kaže, da dobije što širu podršku u parlamentu
Dok se čeka sjednica parlamenta, na kojoj će se raspravljati o ulasku opozicije u Vladu i državna preduzeća, usaglašava se lex specijalis, koji ce omogućiti primjenu političkog sporazuma o fer izborima.
Poseban zakon trebalo bi da bude završen do petka, a njegova prva verzija čeka se kako bi i sam politički sporazum bio konačno potpisan, što se očekuje najkasnije u četvrtak.
Stručnjaci objašnjavaju da posebna ovlašćenja, koja reguliše lex specijalis, ne ostavljaju prostor za postavljanje pitanja ustavnosti zakona, već bi trebalo da omoguće uspostavljanje veće discipline i odgovornosti u javnom sektoru.
Poseban zakon, koji bi trebalo da reguliše ulazak opozicije u Vladu, kao i javna preduzeća u većinskom vlasništvu države, trebalo bi da bude gotov do petka.
Pravnik Aleksandar Đurišić, koji je savjetnik u Građanskom pokretu Ura, objašnjava da je to dokument privremenog trajanja, da je van sistema i da, samim tim, ne bi mogla da se dovodi u pitanje njegova usklađenost sa Ustavom. Bitno je, kaže, da dobije što širu podršku u parlamentu.
"Pojedine norme, detalji i uređenje nekih odnosa su ograničenog trajanja, snagu mu daje što širi konsenzus i pitanje ustavnosti, za njega ne bi moglo da se postavlja, osim ako se proturi neka kardinalna greška. Dakle, to nijesu kardinalne greške, da li je zasnivanje radnog odnosa, mirovanje ili ne mirovanje radnog odnosa, primanje naknada ili benefita", kazao je Đurišić.
Iz opozicije je Televiziji "Vijesti" potvrđeno kako lex specijalis treba da definiše da predstavnici opozicije na pomoćničkim mjestima u Vladi, kao i u javnim, i preduzećima u većinskom vlasništvu države, imaju posebna ovlašćenja, pravo supotpisa, kao i puni uvid u sve odluke koje se odnose na upotrebu državnih resursa.
Tu, kaže Đurišić, nema prostora za sporenja.
"Ta posebna ovlašćenja nijesu uopšte ekstremna, koliko vidim, tu je jedina kontrola oko trošenja novca i oko zapošljavanja i oko zapošljavanja ili redukovanja radnih odnosa, sa jedne strane i sa druge strane oko informacije, šta su ljudi radili u izbornoj godini, kakav im je budžet, na šta troše.
Zakon će definisati i da opoziji pripadnu određene rukovodeće pozicije u 16 javnih preduzeća, kao i mjesta u bordu direktora šest kompanija u većinskom vlasništvu države.
Tako bi trebalo da se podigne nivo discipline i odgovornosti u radu državnih organa i preduzeća.
SINK DJURISIC
"Izborna godina je počela u septembru prošle godine, taj sporazum je, po mome, možda došao i u nekom kasnom trenutku, ali nikad nije kasno, možda može biti i za ubuduće i za neke možda druge političke faktore. Bez obzira na to, to je sporazum takav kakav je, s tom podrškom koju ima", objašnjava Đurišić.
Dokument usaglašavaju DPS, SDP, DEMOS i Ura, a očekuju da im se pridruzi i SNP. Prva verzija lex specijalis ceka se kako bi bio potpisan i politički sporazum o fer izborima.
Dritan Abazović iz Građanskog pokreta URA Ure kaže da bi taj sporazum trebalo da bude potpisan najkasnije u četvrtak.
( Ljubica Milićević )